Smije li se građanima zbog bolesti oduzeti pravo glasa: DIP je doveo u pitanje legitimitet izbora

Odluka DIP-a da oboljele od Covida-19 te sve građane koji pokazuju bilo koji simptom te bolesti isključi iz izbornog procesa u nedjelju, 5. srpnja, upozoravaju ustavnopravni stručnjaci, mogla bi dovesti u pitanje regularnost izbora.

Podsjetimo, pozitivni na Covid-19 u nedjelju neće smjeti izaći na birališta, a DIP ih je u ponedjeljak obavijestio da ne zovu ni birački odbor da im omogući glasanje na kućnoj adresi jer će biti odbijeni. Štoviše, DIP traži da od izbora u nedjelju apstiniraju i oni koji na taj dan posumnjaju da bi mogli biti zaraženi. A to su, prema DIP-u, svi oni kojima tjelesna temperatura u nedjelju bude viša od 37,2 °C ili osjete respiratorni ili neki drugi simptom koji bi mogao upućivati na Covid-19.

Predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci, Sanja Barić, kaže da je situacija s isključivanjem birača pozitivnih na Covid-19 iz izbornog procesa prilika da se napokon dovede u pitanje i raščisti dugogodišnja praksa isključivanja infektivnih bolesnika iz biračkog procesa.

“Mislim da odluka da se pozitivne na Covid-19, koji su u kućnoj samoizolaciji, isključi iz izbora nije utemeljena mjera”, rekla nam je Barić. “Moram priznati da ne razumijem zašto se stvara razlika između njih i samoizoliranih koji nisu testirani na taj virus ako znamo da se većina zaraženih regrutira iz samoizoliranih. Ako pogledamo mjere koje su DIP i HZJZ propisali za glasanje samoizoliranih, one su vrlo striktne i razumne.

Stoga uz dodatno pooštravanje zaštitnih mjera, koje trebaju propisati epidemiolozi, treba omogućiti i glasanje pozitivnima na Covid-19 koji su u samoizolaciji”, objasnila je Sanja Barić.

Sraz prava

Kad je riječ o srazu dvaju prava, a ovdje je, objašnjava profesorica, riječ o srazu biračkog prava i vrijednosti zaštite javnog zdravlja, mjerilo za odvagivanje najbolje mjere ili odluke je pravilo razmjernosti. “To pravilo nalaže da se usvoji najblažu, a razumnu i moguću mjeru. U ovoj situaciji svakako bi trebalo očuvati bit temeljnog ljudskog prava, biračkog, tj. omogućiti da oboljeli ostvari biračko pravo, a da se ne ugrozi javno zdravlje.

Mislim da se država dužna pobrinuti da nađe način da pozitivni na Covid-19 glasaju, a to se može postići tako da se za kontakt s njima na dan izbora propišu posebne dodatne epidemiološke mjere”, ističe Barić. Ona tvrdi kako je krajnje vrijeme da se dovede u pitanje i dugogodišnja praksa prema kojoj je ljudima koji se nalaze u bolnici onemogućeno glasanje na izborima. U bolnicama leže i ljudi s prijelomima i drugim bolestima koji nisu infektivni i potpuno je neprihvatljivo da im je glasanje onemogućeno.

“Da sam pozitivna na Covid-19, sigurno bih podigla ustavnu tužbu zato što mi nije omogućeno glasovanje i učinila bih to iz strateških razloga da se Ustavni sud izjasni je li to ustavno ili ne”, kaže Barić. Na taj bi način, objašnjava, trebalo potaknuti Ustavni sud da se izjasni i izvede na čistac i isključenje iz glasanja svih onih koji se na dan izbora nalaze na liječenju u bolnici.“Nije riječ o tome da se netko buni i gnjavi, napada državu ili sitničari. Upravo kroz takve slučajeve gdje se netko “bunio i gnjavio” tijekom povijesti su se iskristalizirala neka važna pravna i ustavnopravna pitanja”, zaključuje Barić.

Izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkoga Pravnog fakulteta, Vedran Đulabić tvrdi kako je odluka DIP-a krajnje dubiozna. Posebno je dubiozna, ističe, preporuka da oni koji na dan izbora izmjere temperaturu višu od 37,2 Celzijeva stupnja ne izlaze na birališta jer kako će birački odbor znati tko je ujutro izmjerio temperaturu, a tko ne i drže li se birači koji nemaju mjeru samoizolacije tih preporuka.

Izbori su, podsjeća Đulabić, temeljni proces u demokraciji i trebalo bi omogućiti svim građanima s pravom glasa da glasaju. I on smatra kako bi bilo dobro da Ustavni sud dobije ustavne tužbe građana, a time i priliku očitovati se je li ovom mjerom DIP-a povrijeđeno ustavno pravo na sudjelovanje u izborima. Bilo bi dobro, dodaje, da Ustavni sud pretrese i sve ostale odluke Kriznog stožera donesene u okolnostima u kojima nije proglašeno izvanredno stanje.

“Izvanredne situacije uvijek traže posebnu zaštitu ljudskih prava. Lako je štititi ljudska prava kad je stanje redovno, ali zaštita ljudskih prava je posebno važna u situacijama kad su ona dodatno ugrožena kao što je ova.” Dodaje da je država u ovakvim okolnostima trebala pronaći i dodatne mogućnosti glasanja. “Ako su mogle škole imati online nastavu, ako je preporuka Ministarstva uprave bila da se sjednice predstavničkih tijela održavaju preko videoveza, onda ne vidim razloga zašto se država nije pobrinula i za mogućnost elektroničkog glasovanja kao dopune klasičnom načinu glasovanja. Mogli su na biralištima osigurati posebnu sobu za pozitivne na Covid-19 ili one za koje se sumnja da bi bi mogli biti pozitivni”, objašnjava Đulabić.

Novo priopćenje

I predstojnik Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, profesor Branko Smerdel, u komentaru za Index i na svom Facebook profilu vrlo je oštro komentirao odluke i preporuke DIP-a. “To je potpuno protuustavno i potpuna idiotarija”, rezolutan je. ”Biračko pravo ne može se nekome oduzeti samo zato što je bolestan. Ne uzima se ni umirućima, ni zaraznima, nikome”, komentirao je Smerdel, napominjući da se isključenjem pozitivnih na Covid-19 može dovesti u pitanje regularnost izbora.

Na Smerdelov istup i reakciju GONG-a jučer se novim priopćenjem oglasio DIP, kojemu je na čelu Đuro Sessa. Potvrdili su da ne postoji propis kojim bi se opravdala zabrana glasanja, no da “opće mjere zaštite zdravlja i zdrav razum” nalažu da oboljeli ne ugrožavaju zdravlje drugih. “Priopćenja na koja sada reagiramo sigurno ne doprinose izgradnji mirne i uravnotežene atmosfere”, smatraju u DIP-u, niti jednom riječju ne osvrćući se na stav vodećih hrvatskih stručnjaka da bi upravo zbog uputa DIP-a predstojeći izbori mogli biti neregularni.

A hoće li na isključenje iz izbornog procesa pozitivnih na Covid-19 reagirati Etičko povjerenstvo za ove izbore, pitali smo predsjednika tog tijela i predsjednika HAZU, arhitekta Velimira Neidhardta. “Naša je dužnost reagirati samo onda kad nam se obrati netko od kandidata na izborima. Ako do toga dođe, reagirat ćemo”, odgovorio nam je Neidhardt.