Davor Bernardić: ‘SDP će radikalno promijeniti borbu protiv COVID-a, evo što ćemo napraviti‘

Pobijedi li SDP-ova koalicija na izborima, njezin lider Davor Bernardić najavljuje momentalni zaokret u borbi s koronavirusom. Odluke više ne bi donosio Stožer, nego vlada prema preporuci stručnjaka. Ističe da je SDP pripremio brojne protokole i mjere za suzbijanje virusa i upozorava da ćemo, ne promijeni li se radikalno pristup, na jesen imati 3000 novozaraženih na dan. U intervjuu iznosi set mjera za oporavak gospodarstva, kaže što očekuje od predsjednika Zorana Milanovića nakon zbrajanja izbornih rezultata.

Obećaje brojne reforme, preokret u obrazovnom sustavu, te najavljuje potpunu digitalnu transformaciju zemlje, čiji bi se prvi rezultati vidjeli već za tri mjeseca.

Razljutile su vas DIP-ove upute za glasanje osoba u samoizolaciji i zaraženih koronavirusom….

- Nitko ne smije ograničavati Ustavom zajamčena prava hrvatskih građana. Kad netko ne bi mogao glasati na ovim izborima, izbori ne bi bili regularni. To je nedopustivo. Od početka smo upozoravali na rizik od širenja zaraze koji nose izbori. Tada su nam govorili da se bojimo, a sada se pokazuje da smo se s pravom bojali za zdravlje građana. Virus se, što iz svega vidimo, nekontrolirano širi u populaciji. Stožer od početka donosi političke odluke i bio je samo maska da se zaštiti Andrej Plenković. Odluke je zapravo donosio on i sve su bile političke.

Od procesije kroz njegovo rodno mjesto na Hvaru, do zabrane rada nedjeljom, jer to nije realizirao u mandatu, ne bi li se pokušao malo dodvoriti Crkvi, pa do odluke o otvaranju granica s BiH, ne bi li dobili glasove Hrvata koji tamo žive. BiH je i prema današnjim podacima zemlja koja ima jednu od najvećih stopa novozaraženih dnevno na milijun stanovnika u Europi. Samim otvaranjem granica s BiH Hrvatska je u dodatnom riziku. Npr. iz BIH se ne može u Austriju bez 14 dana samoizolacije.

Aludirate na fiktivna prebivališta Hrvata iz BiH u Hrvatskoj?

- Očito postoji dio ljudi koji živi u BiH, a glasa na teritoriju IX. i X. izborne jedinice. Gradonačelnici pograničnih područja govorili su da za svake lokalne izbore dođu brojni ljudi iz BiH i glasaju, a uopće tu ne žive. To pokazuje da su birački popisi i dalje neuredni, da HDZ koristi ljude koji žive u BiH za potrebe izbora. Otvaranjem granica ugrožavaju zdravlje naših građana i kompletnu turističku sezonu. Ako Slovenija, Slovačka, Mađarska, Austrija, iz kojih nam dolazi najviše gostiju, uvedu samoizolaciju za ljude koji dolaze iz Hrvatske, njihovi građani neće dolaziti k nama na more, nego će izabrati druge destinacije. Na taj način Stožer je ugrozio kompletnu turističku sezonu.

Možemo li govoriti o broju ljudi koji žive u BiH, a imaju fiktivno prebivalište u Hrvatskoj?

- Ne znamo točno taj broj, ali sigurno govorimo o tisućama ljudi. Taj se mehanizam aktivira uoči svakih izbora ne bi li utjecao na rezultate u korist HDZ-a. Uvijek na dan izbora gledamo slike redova na biralištima u BiH i gužve na graničnim prijelazima s Hrvatskom. Zadnje su gužve bile za predsjedničke izbore, kad je izabran Zoran Milanović. Na prijašnjim predsjedničkim izborima ti su glasovi presudili u korist Kolinde Grabar-Kitarović, a na štetu Ive Josipovića.
Zato pozivam građane Hrvatske da izađu na izbore, kako glasovi iz BiH ne bi presudili, jer će oni sigurno izaći.

Očekujete li intervenciju Ustavnog suda u smislu omogućavanja glasanja osobama u samoizolaciji i na kućnom liječenju?

- Govorimo o nekoliko tisuća birača koji su u samoizolaciji. Prve upute da ne mogu glasati oni koji imaju povišenu temperaturu su diskriminacija i uskraćivanje ljudskih prava. Njima se mora omogućiti glasanje. Odluka vladajućih bila je da idemo na izbore i njihova je odgovornost osigurati pravo glasa za sve građane koji žive u Hrvatskoj. Postoje epidemiološki sigurne metode.

Jeste li imali problema u nalaženju članova biračkih odbora s obzirom na pandemiju?

- Nismo. Dapače, imali smo više nego ikad zahtjeva za članstvo u biračkim odborima, i to zato što se među našim simpatizerima i članovima osjeća veliki optimizam i uvjerenost u pobjedu te želja da dođe do nužnih promjena u Hrvatskoj.

Strahuju li od dolaska na vrata osobama u samoizolaciji?

- Ne. Kažu da je bolje minuta rizika nego četiri godine HDZ-a.

Od prvog dana kritizirate Nacionalni stožer civilne zaštite i način na koji je Vlada pristupila borbi s koronakrizom. Što biste vi učinili drukčije?

- Vlada se ne smije skrivati iza Stožera. Epidemiolozi imaju različita mišljenja o načinu širenja virusa, o mjerama zaštite građana. Na vladi je savjetovati se sa stručnjacima. Tako ćemo mi raditi nakon izbora 5. srpnja. Osnovat ćemo posebni savjet u kojemu će biti stručnjaci, a odluke će donositi vlada. Nećemo se skrivati iza stožera kao što se skriva Plenković.

SDP je na početku pandemije inzistirao na proglašenju izvanrednog stanja. Biste li ga uveli kad biste pobijedili na izborima ili mislite da za to više nema potrebe?

- Tražili smo izglasavanje izvanrednog stanja da bi se omogućilo suspendiranje ustavnih prava, kao što je pravo na slobodu kretanja koje je Stožer donosio protuustavno, i zato je i došlo do pobune ustavnih sudaca. Ako bi došlo do takvog širenja epidemije da bi se moralo ograničiti kretanje u Hrvatskoj, ne bježimo od proglašavanja izvanrednog stanja. Sada za time nema potrebe. Ključno je da se borba protiv epidemije ostavi struci, a ne da se ide po mišljenje u Banske dvore. Struka mora davati procjene, a vlada donositi odluke. SDP je još u travnju pripremio kompletnu strategiju za prilagodbu životu u uvjetima suživota s virusom.

Što ste pripremili?

- Protokole u bolničkom sustavu, izolaciju bolnica i ambulanti, protokole i obuku medicinskog osoblja, protokole za domove umirovljenika, pravila u javnom prijevozu, obvezu nošenja maski u zatvorenim prostorima. Unutar sljedećih nekoliko dana treba odgovoriti na pitanja moraju li se nositi maske u zatvorenim prostorima i treba li ograničiti javna okupljanja. Stožer ne radi dobro svoj posao i virus se širi nekontrolirano.

Ne samo to! Namjerno smanjuju broj oboljelih za potrebe izbora.

Hrvatska ima uvjerljivo najmanje testiranja od svih europskih zemalja. Srbija i BiH imaju dvostruko više testiranja, a Portugal pet puta više. Hrvatska testira slabo, selektivno i nema odgovora na pitanje koliki je kapacitet testiranja na dan. Porazno je to što test u Hrvatskoj stoji 1500 kuna, a u Americi 40 dolara, to je oko 250 kuna. Pitam se tko u Vladi od toga ima korist i zarađuje?

Čini se da ćemo svi morati nositi maske. Epidemiolozi kažu da se nakon tri sata nošenja trebaju baciti. Tko će si ih priuštiti ako paket od 10 komada stoji 70 kuna?

- Država mora omogućiti dovoljne količine maski za stanovništvo i to po prihvatljivim cijenama. Ova je Vlada dopustila profiterima od korone da se razmašu kad je u pitanju cijena zaštitne opreme. Umirovljenici koji jedva krpaju kraj s krajem, ne mogu si više priuštiti ni osnovne prehrambene namirnice jer su i one poskupjele u koronakrizi. Državni inspektor Andrija Mikulić nije ništa napravio u vezi s tim, kao ni Vlada. Nisu prihvatili ni naš prijedlog da se svakom umirovljeniku i socijalno ugroženom građaninu isplaćuje zaštitni dodatak od 750 kuna mjesečno.

Što biste konkretno učinili?

- Spustili cijene maski, najugroženijima bi ih dijelila država, a potaknuli bismo hrvatske tvrtke na proizvodnju.

Jesen ćemo dočekati s virusom, ali se nećemo zatvarati jer gospodarstvo to ne može podnijeti. Hoće li, preuzmete li vlast, djeca ići u školu?

- Trudit ćemo se svim silama da gospodarstvo u takvim uvjetima funkcionira koliko-toliko. Svjestan sam ozbiljnosti situacije, pogotovo uzmemo li u obzir da je ugledni IHME institut iz Seattlea u ožujku predvidio da će broj smrti od koronavirusa u Hrvatskoj u lipnju biti između 105 i 109, a bilo ih je 107.

Oni pokazuju dva različita pristupa u borbi protiv koronavirusa. Jedan je grčki, koja je spriječila ulaz osobama s najvećim postotkom oboljenja od koronavirusa, a drugi je hrvatski, koja nema nikakvih ograničenja. Grčka ima protokole za bolnice, za javni prijevoz, testiranja za turiste, a Hrvatska nema ništa od toga. Projekcije IHME instituta pokazuju da bi se virus, ne promijeni li se radikalno odnos vlasti prema suzbijanju virusa, u Hrvatskoj mogao širiti tako da bismo u rujnu mogli imati 3000 novozaraženih na dan.

Zato ćemo radikalno promijeniti borbu protiv virusa. Ako širenje virusa ne bude drastično, djeca će ići u škole. U suprotnom ćemo nastojati da se nastava održava online. U Hrvatskoj je problem to što u jednome kućanstvu žive tri generacije i djeca odlaskom u školu riskiraju zarazu i živote djedova i baka.

Nastava na daljinu veliki je problem roditeljima koji moraju raditi.

- To je golemi problem. Zato smo predlagali plaćeni dopust za roditelje i druge kompenzacijske mjere. Država tu mora reagirati i naći odgovor.

Kako biste organiziral i bolnički sustav?

- Treba ga potpuno reorganizirati. Moramo osigurati dovoljno zaštitne opreme za timove Hitne pomoći, a sigurnosne protokole i zaštitnu opremu treba uvesti i za sve ljude koji rade na hitnom prijemu. Ako netko slomi ruku ili nogu i dođe u bolnicu, mora se znati postupanje ako je pozitivan na Covid da se virus ne bi unio u sustav. Bolnički sustav se mora odvojiti, tako da imamo bolnice za Covid i one koje to nisu. Uz stroge protokole organizirat ćemo obuku za djelatnike.
Posebno će biti važna obuka za djelatnike u domovima umirovljenika gdje treba uvesti, usudio bih se reći, vojni režim.

Prema nekim procjenama, nakon ukidanja suspenzije ovrha, na jesen bismo mogli imati 300.000 blokiranih. Imate li rješenje za njih?

- Predložili smo odgode ovrha na godinu, ali HDZ je i to odbio. Nužno je ne dopustiti da se provode ovrhe nad slobodnim sredstvima dok traje koronakriza.
Koje biste gospodarske poteze povukli na jesen kad biste formirali vladu?

- Prvo bismo donijeli Zakon o skraćenom radnom vremenu.

Isto to radi HDZ.

- Mi smo to predložili prije dva mjeseca, ali su opet i to odbili. Sada su shvatili da je to problem i stvaraju dojam kao da nešto rade. Ta je mjera nužna za poslodavce s manjim opsegom posla, da njihovi radnici koji manje rade primaju istu plaću. Razlika bi se osigurala iz europskog programa SURE. Donijet ćemo moratorij na kredite za građane i poduzetnike od godinu dana za one koji ih ne mogu plaćati. Porezno ćemo rasteretiti poduzetnike koji više neće plaćati porez na reinvestiranu dobit. Dakle, porez na investicije će biti nula. Ova Vlada je ubrala 5 milijardi kuna od poreza na dobit, a nekad je on bio reinvestiran.

Posebno moramo pomoći turističkom sektoru. Smanjit ćemo PDV u ugostiteljstvu i u turizmu na 10%, ali i porezno rasteretiti rad. Na 5000 kuna podići ćemo neoporezivi dio dohotka kako bi plaće za više od 700.000 ljudi u startu narasle za 300 kuna. Minimalna plaća treba biti 4000 kuna.

Najvažnije je dignuti garancijski potencijal HBOR-a, HAMAG-a i drugih državnih podupirućih institucija. Oni u vrijeme ove krize nisu isplatili još ni jedan kredit, što je nedopustivo. U posljednja tri mjeseca 50.000 ljudi ostalo je bez posla, i to zbog neodgovornosti državnih potpornih institucija i Vladinih zakasnjelih reakcija. Uz sve moramo promijeniti politiku poslovnih banaka prema gospodarstvu. One uglavnom kreditiraju državu i građane jer su sigurne da će se od njih naplatiti, a ne kreditiraju gospodarstvo.

Što očekujete od predsjednika Zorana Milanovića u odabiru osobe kojoj će povjeriti ulogu mandatara?

- Da će se ponašati u skladu s ustavnim ovlastima i dosadašnjom praksom. Dakle, onome tko će ga uvjeriti da može sastaviti vladu, dati mandat za to. Uvjeren sam da će to biti Restart koalicija na čelu sa SDP-om.

Treba li predsjednik dodijeliti ulogu mandatara onome tko će biti relativni pobjednik izbora, ili tražiti da mu se donese 76 potpisa?

- Priča nije tako crno-bijela. U procesu pregovora, sukladno dosadašnjoj praksi, potencijalni mandatar treba uvjeriti predsjednika Republike da ima potrebnu većinu za formiranje vlade.

Ustav ne daje rokove predsjedniku Republike. No, smatrate li da postoji primjeren rok u kojemu bi, posebno s obzirom na to da smo suočeni s pandemijom koronavirusa, trebao odrediti osobu kojoj će dati šansu da sastavi vladu?

- To ne ovisi o predsjedniku nego o razgovorima s potencijalnim koalicijskim partnerima. Za Hrvatsku i njezine građane bilo bi važno da što prije dobiju novu vladu koja će početi donositi interventne mjere za pomoć gospodarstvu, spašavanju radnih mjesta, za pomoć siromašnima, umirovljenicima. Svim građanima je u interesu da se što prije riješe ove nikad korumpiranije vlade.

Kad bi Restart koalicija došla na vlast, slijedile bi promjene i u obrazovnom sustavu. Kakve?

- Nastavila bi se kurikularna reforma koja je stala. Mnoge stvari nisu usklađene sa strategijom obrazovanja. Jačali bismo strukovne škole, STEM područja, digitalizaciju i razmjenu znanja i iskustava kroz razmjenu praksi nastavnika i učitelja u školama. Naglasak je na gradnji novih kapaciteta za studentske i đačke domove, kao i kompletna implementacija strategije obrazovanja. To znači devetogodišnju školu i drukčije alate u osposobljavanju djece. Više praktične nastave, obrazovanje za tržište rada, a ne za burzu.

Nastava će morati biti dinamičnija, interaktivnija, orijentirana k rješavanju problema, a ne bubanju napamet. Nije rješenje da djeca nose teške školske torbe i uče napamet. Rješenje je da kroz igru i nove metode učenja prepoznaju svoje potencijale, a da se rješavanjem problema osposobe za realan život i tržište rada. Treba vratiti utjecaj strukovnih škola i tehničkih fakulteta.

Do 90. godine imali smo ravnotežu tehničkih i društvenih znanosti, a onda se ona poljuljala u korist društvenih. Djeca su upisivala gimnazije i poslovne škole, a vodoinstalaterske radove, mehaničarske, soboslikarske, poslove inženjera elektrotehnike, farmaceutike, brodogradnje nema tko raditi. Oni koji to znaju raditi, otišli su van. Država ne može funkcionirati tako. U svemu bi prioritet bilo i osiguranje besplatnog toplog obroka za djecu u školi.

A planovi za poljoprivredu i industriju?

- Posebni cilj je poticanje izvoznika. Na drugom mjestu je poljoprivreda kojoj bismo pomogli ranom isplatom poticaja, omogućit ćemo i transparentnu dodjelu poljoprivrednog zemljišta, povoljne kredite za OPG-ove, siguran plasman proizvoda uz pomoć zadruga, intervenciju države za osiguranje plasmana na police trgovačkih lanaca, pomoć države u gradnji hladnjača, klaonica. Snizit ćemo porez na repromaterijal u poljoprivredi na 5 posto… Napravit ćemo sve da podignemo poljoprivrednu proizvodnju i povežemo je s turističkim sektorom.

Raspetljat ćemo gordijski čvor u energetskom sektoru. To je rješavanje odnosa u Ini, stavljanje naglaska na gradnju novih energetskih kapaciteta. Imamo neiskorišten veliki hidropotencijal. U planu nam je gradnja na desetke tisuća solarnih panela na kućama kako bi zgrade i kuće bili energetski neovisne. Unutar vlade uspostavit ćemo posebnu koordinaciju za implementaciju zelenog plana EU do 2050. godine. Pripremit ćemo se za korištenje sredstva EU, posebno iz Plana Nex Generation, jer Hrvatska je trenutačno zadnja po iskorištenosti europskih fondova u EU.