MIROSLAV ŠKORO

‘Ne želim komentirati da je moja supruga pisala za pročetničke novine, mi to nismo slali Srbima‘

Ono što je zanimljivo je to da je jedan takav obračun s mojom obitelji najavio gospodin Pupovac prije nekog vremena - tvrdi Škoro
Miroslav Škoro
 Robert Fajt/Cropix

Miroslav Škoro u Zadru nije htio komentirati objavu portala Index da je njegova supruga Kim kao 18-godišnjakinja pisala članke za pročetničke časopis Amerikanski Srbobran.

- Ne želim to komentirati. Tu ima takvih elemenata koji su možda za jedan ozbiljan razgovor o profilima ljudima koji šire takve vijesti i kojima je to uopće važno. Meni to nije predmet o kojem želi diskutirati o bilo kome na bilo koji način. Ono što je zanimljivo je to da je jedan takav obračun s mojom obitelji najavio gospodin Pupovac prije nekog vremena, tako da smo ga mi i očekivali. Ali mislim da to neće ostaviti nikakvog traga, dapače, uvijek će naštetiti onome tko udara na obitelj - kazao je prvi čovjek Domovinskog pokreta, a piše Zadarski list.

Na pitanje je li netko iz stožera Domovinskog pokreta pitanja novinara Index upućena njemu na tu temu proslijedio Srpskom kulturnom centru Ćirilica iz Beograda, koji ih je objavio na svojim stranicama, Škoro je odgovorio: "Ni za Boga!"

- Pričamo da smo sigurna zemlja i zemlja puna demokracije, osim različitih pokušaja da se na sve moguće načine obezvrijedi i baci blato na Domovinski pokret. Vrhunac toga dogodio se, ne ovim objavama ponovno o mojoj obitelji, na to sam hvala Bogu navikao, i hvala svima koji se na tome trude, nego činjenicom da je gospođi Karolini Vidović Krišto nakon 6-7 godina naprasito ugašen Facebook profil koji je imao preko 20 tisuća pratitelja. Nadam se da će ipak biti dovoljno mudrosti među onima koji odlučuju da se shvati kako se neki procesi ne mogu zaustaviti. Proces vraćanja Hrvatske narodu je pri kraju i ja sam uvjeren da će 5. srpnja hrvatski narod u koji duboko vjerujem izabrati promjenu koja je neminovna – kazao je Škoro, kojeg su u Zadru pratili gradonačelnik Vukovara Ivana Penava i Karolina Vidović Krišto.

Na pitanje trebaju li imovinske kartice sudaca biti javne i je li potrebno reformirati pravosudni sustav, Škoro je naglasio da treba, ali da će se prije svega pozabaviti načinom odabira državnog odvjetnika.

- Što se tiče samih sudaca, neovisnosti sudstva, korupcije i svega čime smo protkani, klijentelizma, to ide do te mjere da dobar dio ljudi koji se bave pravosuđem, kada dobiju neki predmet, prvo gledaju tko je sudac a onda uopće gledaju o čemu se radi u tom predmetu. Mislim da je to rak rana hrvatskog društva. I to je definitivno motiv što sam se uključio u politiku. A treba li imati mogućnost uvida u imovinu, ja sam za to da to ne bude obrazac samo za suce, nego za sve koji se bave javnim poslom. Ja sam za to da se digitaliziraju svi ti postupci, a veliki su tome otpori. Jer kad jednom digitalizirate proces onda možete pratiti gdje se što nalazi u datom trenutku od dokumentacije i postupaka. Jedan od uvjeta u pregovorima nakon izbora bi upravo to moglo biti, tko je što stekao, da vidimo prihode i rashode, i saldo koji će sve svima objasniti – rekao je Škoro i dodao da se on ne boji tog salda i da ga se prvog može tome podvrgnuti.

Zašto bi 60 dana prije izbora ukinuo ankete istraživanja javnog mijenja, Škoro je odgovorio:

- Mislim da smo svi svjedoci da ankete bjelodano ne govore istinu. Ankete bi trebale služiti ispitivanju javnosti, koristio sam se statistikom kod pisanja disertacije i znam otprilike kako to funkcionira. Postoji nešto što se zove standardna pogreška i ona može biti jedna, dva, tri ili četiri postotna poena, međutim ako se anketari, koji bi trebali istraživati javnost, ponašaju kao da oblikuju javnost, ako na predsjedničkim izborima u petak uvečer kažu da imam malo manje od 18 posto podrške, a sutra dobijem gotovo 25, onda je to velika pogreška. Onda to nije pogreška od nekoliko posto, nego od 30 posto. Ako Ruži Tomašić kažu da ima 3-4 posto podrške, a dobije 8,5-9 onda je to pogreška od 50 posto. Postoje zemlje koja su to uvele, kao što je Slovačka, jedna od tranzicijskih zemalja iz skupine EU 10 kojoj i mi pripadamo. U nekim zemljama je to normalno, ali u zemljama gdje stupanj demokracije nije dovoljno razvijen, ili nisu usvojile sve metodologije statističke obrade podataka, ankete bi 60 dana prije izbora trebalo ukinuti, jer se time oblikuje i utječe na javnost, a ne istražuje se – kazao je.

Ukazao je da se na ovim izborima političari vrlo malo bave mladima te je pozvao sve mlade iz Zadra, 9. izborne jedinice i Hrvatske da konzumiraju svoje pravo i izađu na izbore. Godišnje 40 tisuća mladih ljudi ostvaruje to pravo stjecajem punoljetnost, kazao je Škoro i pozvao mlade da pruže šansu nekoj od opcija koje nisu dosad bile na vlasti kako bi uložili u to da mladi ostanu u Hrvatskoj, ovdje se školuju i nađu posao.

- Da zajedno svi skupa odaberemo jednu bolju Hrvatsku, sigurniju Hrvatsku, Hrvatsku bez srednjih prstiju, bez laganja, krađe, bez povlačenja obitelji po blatu, bez ove količine straha koju manifestira duopol HDZ-SDP odnosno duopol socijaldemokratske partije, nasljednice Saveza komunista Hrvatske i vrhuške HDZ-a koji vodi zemlju zajedno, a koja tradicijski i povijesno tome ne pripada.

Prvi čovjek domovinskog pokreta još je jednom ponovio da on nije za zabranu pobačaja jer se on formalno pravno, zbog odluke Ustavnog suda, ne može zabraniti u Hrvatskoj, iako se on zalaže za zaštitu života od rođenja do prirodne smrti.
- Ja sam od onih ljudi koji smatra da ne treba uvoditi ni rješavati stvari zabranama, zabrane nisu dobre, hrvatska država je dovoljno jaka i moćna, a uskoro će biti i dovoljno organizirana, da potiče ljude da imaju što je moguće više djece, a za pitanje pobačaja u konačnici će uvijek ostati da je to ustavom zagarantirano pravo žena.

Škoro je rekao kako se jutros testirao na koronavirus, a na kraju izjava za medije doznao je da je negativan, što je pomalo teatralno objavio. Rekao je da bi sigurno išao u samoizolaciju kao Rajko Ostojić, ali je upozorio na nedosljednosti sustava koji, ako se želiš samovoljno testirati, traži da najprije ideš liječniku primarne zdravstvene zaštite, a on traži da imaš simptome. Ako nemaš simptome, trebaš platiti 1500 kuna, iako takvi testovi u Njemačkoj koštaju desetak eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. prosinac 2024 02:04