Ljudi često u potrazi za srećom posežu za velikim životnim promjenama, ne očekujući da se ona krije u svakodnevnim navikama. Istraživanja sve više ukazuju na povezanost između konzumacije povrća te osjećaja zadovoljstva i sreće. Pokazalo se da povećani unos ovih namirnica bogatih ključnim nutrijentima ima pozitivan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

Još je bolje ako povrće koje konzumiramo dolazi s domaćih polja. Domaće voće i povrće iz lokalnog uzgoja ima više nutrijenata, a kupovanje domaće hrane garantira i veću sigurnost te podupire gospodarstvo države u kojoj živimo. Istraživanje je pokazalo da 60 posto potrošača u svijetu kaže da više voli kupovati hranu iz svoje zemlje, dok je drugo istraživanje pokazalo da bi više od tri četvrtine ispitanika bilo spremno platiti do 20 posto više za domaću hranu. Zanimljivo je da Hrvati, prema istraživanju, jedu najviše povrća u cijeloj Europi, odnosno 300 grama dnevno, no upitno je koliki postotak se tiče domaćih plodova. Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore, uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća. Izvoz nam gotovo stagnira, a uvoz raste za 11 posto.

Da Hrvatska ima puno potencijala za uzgoj i izvoz domaćeg, a ne uvoz stranog povrća, potvrđuju i priče četiriju poljoprivrednika koji su se odlučili na bavljenje poljoprivredom. Od kupusa, tikvica, kukuruza, krumpira, češnjaka, krastavaca, zelene salate, mahuna, paprika pa sve do najsupješnije rajčice, polja ovih vrijednih ljudi puna su zdravog i kvalitetnog povrća, uzgajanog s mnogo pažnje i ljubavi.

Važnost iskustva i potpore

Jedan od poljoprivrednika koji već 17 godina ulaže svoje vrijeme, novac i snagu u prirodu je Mirko Bošković iz Cerne. Svoje povrće uzgaja na 10 hektara zemlje.

Poljoprivrednik Mirko Bošković

Vlado Kos/Cropix

- Ova godina je bila dosta teška zbog visokih temperatura. Najbolje ih je podnijela industrijska rajčica, ali uz velike napore i ulaganja, od troškova navodnjavanja do zaštite od glodavaca – kaže Bošković.

Za rast rajčice najbitniji je klimatski faktor, odnosno pravilno određivanje rokova sadnje prema određenom hibridu rajčice. Mirko kaže da prvi rok sadnje kreće 20. travnja i traje do 1. svibnja, a u slučaju lošeg vremena, sadnja se odgađa.

Osim puno iskustva u radu, dodatnu dozu sigurnosti ima i u tome što njegov poljoprivredni obrt ima ugovorenu proizvodnju s Podravkom.

- Proteklih godina smo rajčicu, hibrid Templar F1, sadili na manjim površinama, a ostvarena visoka kvaliteta proizvoda potaknula me na proširenje proizvodnje. Zato sam prošle godine stupio u kontakt s Robertom Bačajem, direktorom sektora Poljoprivreda u Podravki, koji me je uputio u mogućnosti suradnje. Visoka stručnost Podravkinog tima pomogla mi je u odabiru najboljeg hibrida rajčice za podneblje Vukovarsko srijemske županije – govori Bošković.

- Prema preporuci Podravkinih stručnjaka, uzgajamo hibrid Heinz, a Podravka nam je i osigurala presadnice, koje su se jako dobro pokazale. U zatvorenoj proizvodnji, odnosno plastenicima, posadili smo 0,8 hektara paprike, hibrida Bura bell i 0,2 hektara konzumne rajčice imena Signora, Pankera i Mahitos – dodaje poljoprivrednik.

Poljoprivrednik Mirko Bošković - Vlado Kos

Vlado Kos/Cropix

- Budućnost svoje poljoprivredne proizvodnje vidim u uzgoju rajčica. Nastavljamo, odnosno povećavamo proizvodnju industrijske rajčice s pet na 10 hektara zemlje, a krenut ćemo i s uzgojem paprike ajvarice na oko tri hektara zemlje – dodaje.

Bošković kaže kako prije nitko nije subvencionirao njihovu proizvodnju pa se proširenje posla činio kao nedostižni san. Sada to više nije slučaj.

- Podravkin tim je zaista temelj našeg napretka. Bez njih se mnogo stvari ne bi moglo postići – zaključuje Mirko Bošković.

Ključ uspjeha

Rajčica se našla među najuspješnijim kulturama i u slučaju mladog poljoprivrednika Pere Pušića, voditelja tvrtke Gramex iz Međimurja. Iako ova tvrtka ima brojne usjeve, poput kukuruza, pšenice, ječma, jabuka na preko 6000 hektara zemlje, ove godine su najuspješnijie kulture bile kupus i rajčica.

Poljoprivrednik Pero Pušić

Zeljko Hajdinjak/Cropix

- Financijski prihodi od uzgoja tradicionalnih kultura nisu bili dovoljni za osiguranje naše budućnosti zbog rastućih troškova. Zbog toga smo se odlučili na proizvodnju puno isplativije kulture - rajčice. Sorte rajčice su proizvođača sjemena Heinz, a rajčica je kao kultura već kroz prvu godinu postala prava senzacija. Osim što je novost u našoj proizvodnji, rekao bih da je pomalo romantičarski oblikovala pejzažnu sliku Međimurja i postala tema svakodnevnih razgovora običnih Međimuraca – govori.

U budućnosti bi u Gramexu željeli početi uzgajati intenzivne kulture poput cikle ili paprika.

- Bez inovacija i novih metoda uzgoja nema budućnosti na izrazito zahtjevnom svjetskom tržištu. Budućnost poljoprivrede u Hrvatskoj je neizvjesna, a možda i upitno prosječna zbog ukidanja sve većeg broja zaštitnih sredstava, koji su nam “oružje” u borbi sa bolestima i štetočinama– govori Pušić.

Poljoprivrednik Pero Pušić

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Dodatni izazovi s kojima se poljoprivrednici suočavaju su klimatske promjene i općenito neuređenost tržišta, a Pušić kaže da probleme pokušavaju rješiti novim tehnologijama i suradnjom s kvalitetnim i pouzdanim partnerima, koji su vrlo bitni u ovim izazovnim vremenima. Za suradnju s Podravkom ovaj poljoprivrednik ima samo riječi hvale.

- Suradnja nam puno znači jer nam daje određenu financijsku sigurnost. Otkupne cijene proizvoda su ugovorene i prije same proizvodnje, a istaknuo bih i stručnu službu koja je dostupna skoro 24 sata kroz cijelu vegetacijsku sezonu, kao i tehničko osoblje za sadnju, kombajniranje i logističku službu za prijevoz- kaže Pušić.

Svi benefiti suradnje daju dodatni motiv i želju za povećanje poljoprivredne površine za dodatne kulture, a najviše za najuspješniju rajčicu.

Rajčice s polja poljoprivrednika Pere Pušića

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Trud se isplatio

Na proširenje poslovanja zbog čvrste podrške odlučila se i Doroteja Santo iz Đurđevca. Ona i suprug na 20 hektara uzgajaju brojne kulture voća i povrća, od krastavca salatara, jagoda, paprika, rajčica pa sve do mini lubenica. Potrebe tržišta dosta utječu na izbor kulture pa su se tako ove godine iznimno posvetili proizvodnji industrijske rajčice. Trud se isplatio pa su dobili 143 tone rajčice po hektaru zemlje.

- Uzgojem rajčice se bavimo protekle dvije godine. Prve godine smo uzgajali rajčicu na četiri hektara, zatim smo ove godine povećali na šest hektara, a iduće godine planiramo dodatno povećati proizvodnju za 40-50 posto – kaže mlada poljoprivrednica.

Poljoprivrednica Doroteja Santo

Zeljko Hajdinjak/Cropix

- Jedna od prednosti uzgoja industrijske rajčice je minimalna ljudska intervencija što je bitno jer je danas teško naći radnu snagu, naročito u sezonskim poslovima – dodaje.

Pravilno usklađivanje sjetve i berbe sa sezonalnošću osigurava da usjevi sazrijevaju u optimalnom trenutku, što poboljšava njihovu kvalitetu. Usjevi uzgojeni u idealnim sezonskim uvjetima često imaju bolje nutritivne vrijednosti i okus, što je ključno za tržišnu vrijednost. Neki od uvjeta koje industrijska rajčica treba su najmanje šest do osam sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno te redovito i ravnomjerno zalijevanje.

Doroteja kaže kako su ona i suprug, oboje po struci agronomi, u poljoprivredni posao krenuli od nule. Iako je poljoprivreda težak i zahtjevan posao, ne planiraju odustati od nje jer je ona dio njih.

Povrće s polja poljoprivrednice Doroteje Santo

Zeljko Hajdinjak/Cropix

- Puno investiramo u posao i svake godine isprobavamo nešto novo. Izdaci i ulaganja su veliki, a tržište je nestabilno, no kod nas su sve opcije otvorene i uvijek smo spremni za nove izazove – govori.

Iako je svoju suradnju s Podravkom započela prošle godine, ističe kako joj je podrška ove tvrtke vrlo važna u radu.

- Naša suradnja je kratka, ali jako uspješna i korektna. Jedan ogroman plus je što su količina i cijena unaprijed dogovorene, a otkup je zagarantiran. Na nama je odraditi dobru tehnologiju i proizvesti što više rajčice, za ostalo ne brinemo – zaključuje Doroteja Santo.

Duga tradicija

Na gospodarstvu Ajdina Derviševića iz Umaga rajčica se uzgaja već 24 godine, a glavni razlog za početak proizvodnje bila je upravo blizina Podravkine tvornice, koja je garantirala otkup proizvoda. Nastavak proizvodnje osigurala je visoka kvaliteta rajčice te prepoznat trud.

- Trenutno uzgajamo pažljivo odabrane industrijske hibride iz linije Heinz. To su najzastupljenije sorte u svijetu, odlikuje ih visoka rodnost i otpornost. Plodovi su visoke kvalitete te otporni na udarce, što je jako bitno za strojnu berbu rajčice. Trenutno na gospodarstvu uzgajamo povrće na 22 hektara, od čega 16 hektara otpada na industrijsku rajčicu. Uz to, proizvodimo žuti luk i češnjak, no rajčica dominira svojom kvalitetom i prinosom. Zato smo njoj posvetili svoje maksimalne kapacitete – kaže.

Poljoprivrednik Ajdin Dervišević

Vanesa Pandzic/Cropix

Kao i ostale poljoprivrednike, Ajdina najviše muče klimatske promjene. Loš raspored oborina i blage zime omogućuju preživljavanje nametnika i spora - glavnih uzročnika bolesti usjeva. Ipak, na njegovom imanju trude se pratiti trendove i ići u korak s vremenom kako bi dobili najbolje moguće rezultate.

Poljoprivrednik Ajdin Dervišević

Vanesa Pandzic/Cropix

- Svjedoci smo velikog tehnološkog napretka u svakom dijelu poljoprivrede. Proizvodnja je industrijska i kao takva zahtijeva maksimalnu mehaniziranost. Svoje rajčice sadimo i beremo strojno te smatram da smo za naše proizvodne kapacitete dobro opremljeni. Dnevni učinak u berbi ovisi o nekoliko faktora, a može doseći i do 200 tona – govori Dervišević.

Ovom mladom poljoprivredniku u planu je širenje proizvodnje te uvođenje nekih novih kultura, sve zahvaljujući suradnji s Podravkom.

- Podravka nam osigurava sigurnost u svakom koraku proizvodnje, pomaže u nabavci i financiranju reporomaterijala, kao i kupovini mehanizacije, a naš proizvod plaćaju po prethodno dogovorenim uvjetima. Odlični poslovni odnosi među glavnim su motivima za napredovanje i održivost našeg gospodarstva – zaključuje Ajdin Dervišević.

Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke.