Zagreb je ovaj tjedan bio obilježen Design Weekom, manifestacijom koja svake godine privlači sve više posjetitelja. Iako su prostorije Jadran filma u proteklih nekoliko dana postale epicentrom izložbenih primjeraka novih dizajnera, radionica te glazbenog programa, u Petom Kupeu sličan se program proteže kroz cijelu godinu. Osim brojnih koncerata, klupskih večeri i ostalih događanja koji se odvijaju u Trnjanskoj cesti 5, zagrebački klub postao je dom za 65 grafika i plakata najcjenjenijih domaćih dizajnera koji su obilježili hrvatsku modernu umjetnost, uključujući Borisa Bućana, Mihajla Arsovskog, Ivana Picelja i Dalibora Martinisa. Originali njihovih plakata pod vlasništvom DHŽ Art Collectiona i Hanžeković Collectiona u stalnom su postavu kluba te ih se može pogledati prilikom svakog posjeta.
U razgovoru s Antonijem Žužom, jednim od vlasnika Petog Kupea te Martom Radman, povjesničarkom umjetnosti i kustosicom Nacionalnog muzeja za modernu umjetnost, istražili smo koliki je utjecaj plakata u hrvatskoj modernoj umjetnosti te što se može pogledati u Petom Kupeu.
Nove tendencije, procvat kulture
Boris Bućan, Mihajlo Arsovski, Ivan Picelj i Dalibor Martinis stvorili su djela koja predstavljaju estetske i ideološke inovacije. Bućan se ističe kao pionir plakatnog dizajna, a njegovi radovi za HNK Split iz 1980-ih godina bili su toliko revolucionarni da su predstavljali Jugoslaviju na Venecijanskom bijenalu, dok su neki od njegovih radova uvršteni u stalni postav njujorškog MoMA-e. Bućanova sposobnost da poveže povijest umjetnosti s modernim dizajnom čini svaki njegov plakat pravim blagom ideja, što se posebno vidi u njegovim prepoznatljivim šesterodijelnim plakatima za HNK Split i Radioteleviziju Zagreb. Osim navedenih, u prostorima kluba nalaze se i dva plakata iz avant-gardne Bucan Art serije radova koja se ne viđa često, u kojima je manipulirao logotipima poznatih svjetskih brendova, uključivši Coca Colu te Polydor. Njegovi radovi prevladavaju na zidovima Kupea te pričaju priče o umjetnostima, kulturnim institucijama te o klubovima, od kvartovskog karatea do kultnog Lapidarija.
Mihajlo Arsovski oblikovao je karakterističan vizualni identitet u šezdesetim i sedamdesetim godinama te je svojom tipografijom i dizajnom plakata za Teatar &TD ostavio snažan pečat u kulturnoj memoriji. Njegovi radovi ne samo da su služili kao promocija kulturnih događanja, već su istovremeno podizali standarde grafičkog dizajna u Hrvatskoj, čime su oblikovali identitet domaćih umjetnika. Osim dizajna za predstave &TD-a, u klubu se nalaze i njegovi plakati za western filmove.
Picelj, ključna figura pokreta Nove tendencije, uspostavio je dijalog između apstraktne umjetnosti i grafičkog dizajna, često koristeći elemente iz svoje slikarske prakse. Njegovi plakati i radovi sadrže precizne strukturalne kompozicije koje su oblikovale vizualni jezik tog doba, dok su njegovi grafički listovi prezentirani na prestižnim izložbama diljem svijeta, potvrđujući njegovu međunarodnu važnost.
Dalibor Martinis, istaknuti medijski umjetnik, obogatio je hrvatsku umjetničku scenu svojim radovima u videoumjetnosti i interaktivnim instalacijama. Njegov dizajn plakata za Galeriju suvremene umjetnosti kombinira humor i provokaciju, izazivajući gledatelje na dublje promišljanje o ulozi plakata u umjetnosti i kulturi.
"Postav u Petom Kupeu sadrži značajna djela koja jasno pokazuju kako su doprinosi navedenih umjetnika oblikovali suvremenu hrvatsku umjetničku scenu, uključujući Bućanove plakatne serije, tipografske inovacije Arsovskog, Piceljeve radove koji spajaju umjetničke i dizajnerske principe, te Martinisove medijske instalacije. Ovi umjetnici ne samo da su stvorili iznimna djela, već su i postavili temelje za buduće generacije, obogaćujući vizualnu kulturu i oblikujući identitet Hrvatske na međunarodnoj razini", istaknula je kustosica Nacionalnog muzeja za modernu umjetnost.
Plakat kao alat
Iako je svrha plakata primarno promotivna, dizajn istih u prošlom je stoljeću postao ključan čimbenik u razvoju domaće kreativne scene te je snaga novog umjetničkog vala u grafičkom dizajnu i tipografije pomicala granice. Marta Radman pojasnila je kako je plakat kao oblik vizualne umjetnosti postao ključan u razvoju kreativne industrije u Hrvatskoj, oblikujući kulturne identitete i društvene narative. "U glazbenoj industriji, plakati poput Bućanovih za balete "The Firebird" i "Don Carlos" koji se mogu pronaći u Kupeu, ne samo da promoviraju događaje, već kroz svoj vizualni jezik komuniciraju emocionalni sadržaj glazbe. Ova sinergija između vizualnog identiteta i glazbenih tema stvara složene narative koji potiču promišljanje o identitetu izvođača i njihovu ulozi unutar šireg kulturnog konteksta", istaknula je povjesničarka umjetnosti, dodavši da funkcija plakata transcendentira puko informiranje - plakat aktivira publiku te joj omogućava joj da se angažira na dubljoj razini.
Osim Bućana, kustosica je pojasnila da radovi Arsovskog, koji se ističu svojom sposobnošću da izazovu znatiželju, postaju artefakti koji ne samo da informiraju, već i oblikuju očekivanja gledatelja.
Plakati također reflektiraju dinamiku periferne umjetnosti, gdje se na margini etabliranih umjetničkih pravaca često rađaju inovativni i kritički sadržaji. U kontekstu hrvatske kulture, plakati postaju instrumenti za artikulaciju alternativnih narativa, izazivajući dominantne diskurse i promovirajući glasove koji su često marginalizirani. Neki od primjera iz Kupeove kolekcije su Martinisova "Animacija" i Bućanov "Novi Strip", djela koja se odražavaju svojevrsnom provokacijom te potiču na dijalog. Kroz takvu prizmu, plakat postaje platforma za izražavanje identiteta, otvarajući prostor za društvena i kulturna preispitivanja. Kroz svoje višestruke funkcije u glazbi, filmu i kulturi, plakat se afirmirao kao ključni alat u oblikovanju kreativne industrije u Hrvatskoj.
Navedena djela te njihov značaj postavila su umjetnički pravac, kojeg, kako navodi Antonio Žuža, u Petom Kupeu žele nastaviti graditi. "Pazimo na kvalitetu plakata i vizuala kojima predstavljamo svoj program te plasiranjem istih želimo postaviti primjer za neke nove generacije dizajnera. Vođeni golemom važnosti koju naša zbirka predstavlja u domaćoj kreativnoj industriji, želimo promovirati plakate kao ključan dio umjetnosti, street forme i kulture generalno. Dobrim dizajnom želimo privući publiku te adekvatno i kreativno predstaviti svoj program", ističe.
Zbirka plakata u prostoru Trnjanske ceste 5 nije postavljena isključivo iz estetskih razloga, već zbog tematike i društvene vrijednosti koju su postigli u razvoju domaće scene. Plakati navedenih umjetnika pričaju priču o kulturi, nameću kvalitetu dizajna i način kreiranja sadržaja te kao takvi služe kao svojevrsna inspiracija za ono što Peti Kupe jest - destinacija u kojoj se isprepliću glazba, umjetnosti, edukativni sadržaji i gastronomija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....