14. BIJENALE ARHITEKTURE

ANA DANA BEROŠ Rem Koolhaas pozvao me na suradnju zbog mog rada o ilegalnim imigrantima

 Neja Markičević/CROPIX
Ovogodišnjeg izbornika zanima stvarno stanje i problemi suvremene arhitekture

Unatoč mnogim impresivnim ostvarenjima, suvremena je arhitektura lošeg zdravlja. Potrebno je ući u trag onome što ju je dovelo do tog stanja, smatra Rem Koolhaas, ovogodišnji izbornik 14. venecijanskog bijenala arhitekture.

Veliki arhitekt Koolhaas prije danas svima poznate karijere bio je novinar, što je očito u svim njegovim javnim nastupima. Koolhaas je, nadalje, po svemu neobičan arhitekt, kritičar suvremenih ikona arhitekture, ali u sklopu svoje firme OMA i njihov autor, poput televizijskih tornjeva CCTV u Pekingu. Stoji iza sjajnih teorijskih knjiga (“Delirious New York” i “S, M, L, XL”), najnoviji je suradnik rapera Kanyea Westa...

Istraživanje prošlosti

Neobičan arhitekt autor je neobičnog bijenala čiji je program upravo objavio. Bijenale arhitekture počinje 5. lipnja, podijeljeno je u tri kategorije. U Centralnom će se paviljonu izložba “Elementi arhitekture” baviti bazičnim elementima arhitekture, koje svaki arhitekt mora koristiti, kao što su vrata, stepenice, prozori ili balkoni, no na specifičan način: “Diktatori i despoti, revolucionari i kraljevske obitelji, često su neke važne događaje objavili mašući s balkona. Bez tih balkona, ti se globalni događaji nikada se ne bi dogodili”, navodi Koolhaas.

Zatim, svi nacionalni paviljoni, a njih je ove godine 65, moraju slušati glavnog izbornika, nemaju slobodan izbor. “Kako bi shvatili što se zbiva danas, moramo potražiti korijene problema u prošlosti kad je još imalo smisla pričati o švicarskoj, indijskoj ili kineskoj arhitekturi. Na ovom se Bijenalu bavimo arhitekturom, a ne arhitektima”, nadodaje izbornik, pa zato nacionalni paviljoni moraju istražiti vlastitu povijest, počevši od 1914. O našem nacionalnom nastupu već smo pisali, podsjetimo samo da izbornica Karin Šerman s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu zajedno s timom kustosa istražuje nepoznate aspekte ovog stogodišnjeg razdoblja, među ostalim i rad naših arhitekata u zemljama Trećeg svijeta.

Treći dio Bijenala, smješten u Arsenalu, zove se “Monditalia“ i odnosi se na razna problematična pitanja u zemlji domaćina. Provokator Koolhaas, naime, neće izložiti niti jedan rad vezan uz suvremenu arhitekturu, niti jednu vizualno zavodljivu građevinu, već se suvremenošću bave oni projekti koji detektiraju stanje u kojemu je današnje društvo. Za to je oformio tim kustosa. U tom timu je i zagrebačka arhitektica Ana Dana Beroš, koja nam je poznata kao članica ARCHIsquada, tima arhitekata koji se bave socijalnim aspektima arhitekture.

Kao međuzemlje

- Nisam očekivala imena kao što su Beatriz Colomina sa sveučilišta Princeton, tu su i profesori s Goldsmiths Collegea i slično, uglavnom, našla sam se u sjajnom društvu. Mislila sam, na početku, da će i ostali Koolhaasovi suradnici biti na mom stupnju kustoskog razvoja - kaže mlada arhitektica, koja se od samih početaka rada, još nakon završetka Arhitektonskog fakulteta, gdje je diplomirala 2007. godine opredijelila za teoretski i kustoski pristup radu. “Koolhaasov tim” bavi se raznim temama kao što su javni i sakralni prostori, turizam, otpad... Konkretno, od vila na otoku Capriju, preko tajnog muzeja u Pompejima, i seksualnošću na ovom nalazištu, do diskoteka u Italiji od 60-ih do danas. - Moj se dio izložbe bavi problemom ilegalnih migranata, i pitanjem koje je sinkronizirano s ovim, prisilnim ekonomskim migracijama. Bavim se boravkom u tim čekaonicama, u tim prostorima koji izgledaju poput međuzemlja. Također, i potrebom za jeftinom radnom snagom u Europi - kaže mlada kustosica i upozorava na povijesni aspekt, na obrnutu situaciju kad su nakon Prvog i Drugog svjetskog rata Europljani bježali na sjever Afrike. - Cilj je pokazati i da se svi mi možemo u jednom trenutku naći u poziciji onog drugog - kaže Ana Dana Beroš, koja je nedavno nominirana i za nagradu Wheelwright Prize, u iznosu 100 tisuća dolara, koju mladim arhitektina dodjeljuje Harvard .

Gostoljubivi ljudi

Na pitanje da li je Koolhaas imao neke posebne zahtjeve od nje, odgovara: - Ja sam željela problem postaviti šire, on je želio da se bavim isključivo pitanjem Lampeduse.

Ovaj slikoviti otočić u neposrednoj blizini Sicilije, koje se reklamira kao “Maldivi u vašoj neposrednoj blizini”, mjesto je u kojemu pristaju emigranti iz Afrike, a mnogi problemi koji se pojavljuju na ovom otoku često dospijevaju u medije.

- Naše je istraživanje “Intermundia” pokazalo da na otoku izvorno žive gostoljubivi ljudi, svatko od njih u jednom je trenutku pomogao nekom azilantu, ugostio ga. No, s vremenom se tu nakupilo i dosta loše krvi, pa je gostoljubivost ustupila mjesto netrpeljivosti i bijedi. Stanovnici ovog otoka izolirani su unutar države, porezi su veći nego u ostatku Italije. Tu je i pitanje međunarodne kontrole. Na ovom je otočiću šest tisuća stanovnika, a kroz njega je u posljednjih godinu dana prošlo sto dvadeset tisuća imigranata - kaže Ana Dana Beroš, koja će svoja istraživanja predstaviti u vidu panela, mapa i tablica, a na projektu surađuje s multimedijalnim umjetnikom Bojanom Gagićem, dizajnericom Rafaelom Dražić i ARCHIsquadom. Ovaj tim arhitekata sebe naziva i “odjelom za arhitekturu savjesti”, a stupili su na scenu dvijetisućitih u vrijeme velikog građevinskog booma .

Prihvaćanje problema

Problematika joj nije nepoznata, i ranije se bavila istraživanjem arhitekture i gradova u prostorima oskudice, posebno u zemljama Trećeg svijeta, kada su razmišljali i o vlastitom projektu škole u Tanzaniji. S druge strane, željeli su se javiti na natječaj za rekonstrukciju našeg mjesta za azilante, motela Ježevo (ispalo je da je posrijedi samo građevinski natječaj), pa su ostali neugodno iznenađeni uređenjem interijera koji je “kao u zatvoru”. Uvjet je bio, primjerice, da klupe budu od betona, “tako da se ne mogu uništiti”. Motelom Ježevo bavila se u svojim istraživanjima, inače, i njezina majka, kustosica MSU Nada Beroš.

A što misli o kontroverznom Koolhaasu? - Najbolji projekt po mojem je mišljenju njegova Vila Dall'Ava u Parizu, konstrukcijski je hrabra. Koolhaas prihvaća pravila kapitalizma, na čelu je milijunske kompanije. S druge je strane interesantna ta njegova žiža intelektualne provokacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:55