ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU ZA SVOJ DAN DARUJE BESPLATAN ULAZ Muzej u fundusu ima više od 450 tisuća različitih artefakata...

Na Dan Arheološkog muzeja u Zagrebu, kojim se 10. veljače obilježava 158. obljetnica rođenja Josipa Brunšmida, nekadašnjeg ravnatelja tog muzeja i prvog profesora arheologije u Hrvatskoj, ulaz u muzej bit će besplatan.

Posjetitelji će taj dan imati priliku razgledati aktualnu izložbu 'Aquae Iasae', koja predstavlja rezultate istraživanja rimskog naselja s područja današnjih Varaždinskih Toplica provedenih od 2011. do 2014. Tada su pronađeni brojni natpisi, skulpture i reljefi te velika količina rimskih kovanica koje su od 1. do 4. stoljeća bile ubacivane u 'sveti izvor'.

Osim kamenih spomenika izložena je keramika, staklo, metal te 3D rekonstrukcije izgleda kompleksa u raznim fazama izgradnje, a prezentirano je i samo arheološko istraživanje te konzervatorsko-restauratorski radovi.

Za posjetitelje će biti dostupan i upravo dovršen stalni postav antičke zbirke i postav jedne od najvećih numizmatičkih zbirki, a moći će i uzeti suvenir Vučedolske golubice ispisan na 3D pisaču, koji je za tu prigodu postavljen pored najpoznatijeg hrvatskog pojedinačnog arheološkog nalaza, najavljeno je iz Muzeja.

U muzejskoj trgovini posjetitelje će dobiti plakate i publikacije, a moći će ostvariti i popust na dio suvenira.

Arheološki muzej u Zagrebu jedan je od izravnih sljednika nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove u hrvatskom glavnom gradu, osnovane 1836. godine.

Ta prva nacionalna muzejska institucija javnim je djelovanjem započela 1846., danom otvorenja prigodne izložbe u prostorima tadašnjeg Narodnog doma. Na prijedlog Sabora 1866. postao je Zemaljskim zavodom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, djelujući pod zaštitom Sabora i pod upravom Akademije.

Tada je Muzej bio podijeljen na Arheološki i Prirodoslovni odjel, od 1878. djeluje samostalno, ali u sklopu Narodnog muzeja, a tek 1939. Arheološki odjel postaje samostalnim muzejom, a Narodni muzej, u obliku u kojem je ranije djelovao, prestaje postojati.

Nakon privremenog smještaja prvih pristiglih spomenika i kolekcija na više lokacija, među kojima je bila i Akademijina palača na Zrinskom trgu gdje je Arheološki odjel Muzeja, a kasnije i Arheološki muzej, nakon niza bezuspješnih pokušaja izgradnje nove muzejske zgrade, djelovao sve do 1945. Potom seli u palaču Vranyczany-Hafner na Zrinskom trgu 19, gdje je današnje sjedište Muzeja.

Muzej u fundusu ima više od 450 tisuća različitih artefakata, prikupljen je iz različitih izvora - prvih godina najveći dio građe se pribavljao kupovinom ili poklonima, a kasnije Muzej počinje sa sustavnim arheološkim iskopavanjima u različitim hrvatskim krajevima, osiguravajući na taj način bogatu spomeničku građu, ali istovremeno i dragocjene podatke za proučavanje života stanovništva od pretpovijesnih do srednjovjekovnih razdoblja. Terenska istraživanja danas su glavni izvor prikupljanja relevantne spomeničke građe.