U Pomorskom muzeju u tvrđavi sv. Ivana Dubrovački muzeji danas organiziraju predavanje "Brodolom iz 1724. kod otočića Stambedar u akvatoriju Paklinskih otoka, rezultati arheoloških istraživanja 2019. – 2024." arheologa Igora Mihajlovića, konzervatora savjetnika iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Kako navode u najavi, od 2018. godine Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda provodi podvodno arheološko istraživanje novovjekovnog brodoloma kod otočića Stambedar u akvatoriju Paklinskih otoka. U sedam kampanja, ističu, s nalazišta je prikupljen čitav niz vrijednog arheološkog materijala, od kojih izdvajaju nalaz brončanog zvona, raznovrsno keramičko i stakleno posuđe, osobne predmete posade broda te više desetaka zlatnih, srebrnih i bakrenih kovanica.
Međutim, tumače nadalje, tijekom iskopavanja nisu zabilježeni ostatci brodskoga tereta. "Upravo po pronađenim kovanicama brodolom je datiran u prvu polovinu 18. stoljeća. Ovu činjenicu rasvijetlio je dokument iz 1724. godine koji se čuva u Muzeju hvarske baštine u Gradu Hvaru. Te se godine, u prosincu, kod otočića Stambedra dogodila havarija broda klase Fregadon koji je bio pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Stijepa Milaška. Osim jednoga preživjeloga, svi ostali članovi posade, uključujući i putnika, stradali su te kobne olujne noći, samo nekoliko dana prije Božića 1724. godine".
Podsjetimo, pisali smo o ovom događaju, o kojemu su sada poznata brojna nova otkrića.
Naime, kako smo pisali, najjužniji otočić Paklinskih otoka, Stambedar, zadnje je što su iznad mora vidjeli članovi posade koji su se nekoliko dana prije u Berletti u Apuliji ukrcali na brod kako bi zaradili svoj kruh sa sedam kora. Imali su i putnike, bogatog čovjeka i njegova slugu, koji su sa sobom nosili luksuzne stvari. To je putovanje, ususret Božiću 1724. godine, za njih bilo kobno. U noći s 18. na 19. prosinca hvarskim je akvatorijem bjesnila jaka oluja, mornari su s kapetanom Stefanom Milascom, Dubrovčaninom, pokušali sve kako bi brod izvukli iz olujnog pakla. Bezuspješno. Brod klase Fregadone nije izdržao, potonuo je, a s njim i trinaestorica članova posade. Da, jedan je mornar čudom uspio preživjeti.
Premda arheolozi već godinama istražuju sve vezano uz potonuli brod, velik dio misteriozne slagalice još je tajna.
Prvi koji je nakon te, za brod i posudu pogubne noći vidio intrigantni brod nepoznatog imena bio je Igor Mihajlović iz Službe za arheološku baštinu HRZ-a. Za potonuli brod tri nautičke milje udaljen od grada Hvara, istina, znalo se još od 1986. godine, 276 godina nakon onog dana kada se posada na doku u Berletti oprostila od svojih obitelji. Pronašli su ga arheolozi dok su istraživali jedan drugi brodolom, iz antičkog razdoblja.
Čim je otkriven, brodolom kod Stambedara registriran kao kulturno dobro RH, pronađena su tri željezna sidra, četiri željezna topa i drugi predmeti povezani s naoružanjem te dijelovi staklenog posuđa. Zaključeno je da brodolom datira iz 16. ili 17. stoljeća i to je bilo sve do 2018. godine, kad je u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Splitu, HRZ odlučio pregledati i utvrditi stanje nalazišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji kako bi se ustvrdilo njihovo aktualno stanje. Zahvaljujući prijašnjim otkrićima i prikupljanju nekoliko keramičkih posuda odlučeno je da se započne s iskopavanjem. Tek tada je Igor Mihajlović, zajedno s kolegom, prvi put zaronio do olupine.
Pronađeno je, među ostalim, i brončano brodsko zvono što je uistinu rijedak nalaz jer su do tada u hrvatskom dijelu Jadrana zabilježena tek četiri zvona iz razdoblja 15.-18.stoljeća. Istraživačke kampanje nastavile su se u idućim godinama sa još zanimljivih i vrijednih nalaza.
Zanimljivost je da na nalazištu nisu uočeni tragovi tereta što sugerira da je brod prevozio teret koji brzo propada u dodiru s morskom vodom ili pak da je plovio na kratkoj relaciji, bez tereta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....