Teško je naravno izdvojiti najintrigantiniju priču na upravo održanom Festivalu u Splitu, no pažnju i maštu je dosta zagolicala ona o nedavno pronađenoj tajanstvenoj bizantskoj bazilici iz 4. stoljeća koja se nalazi potopljena u jezeru Iznik u blizini Istanbula. Bazilika koja je kako se pretpostavlja izgrađena u čast svetog Neofita otkrivena je teknakon što su snimljene fotografije jezera iz zraka. Slike su pokazale da u jezeru postoje potopljene ruševine tajanstvene bizantske crkve, fascinantno samo 20 metara od obale.
Inače smanjenje razine vode nedavno je ruševine dovelo vrlo blizu površine nakon suše koja je pogodila regiju 2022., kako je izvijestio Greek Reporter. To područje uključujući grad Nikeju služilo je kao važno vjersko i kulturno središte tijekom bizantskog i ranokršćanskog razdoblja. Stručnjaci kažu da je ova bazilika upravo primjer ranokršćanske arhitekture. Procjenjuje se da je crkva potopljena u jezero tijekom strašnog potresa 740. godine. Nekoliko važnih artefakata pronađeno je od početka iskapanja 2015. s ciljem da se ruševine bazilike izlože kao dio podvodnog muzeja. Prema drugom izvješću na web stranici My Modern Met, tim predvođen dr. Mustafom Sahinom, šefom arheologije na Sveučilištu Bursa Uludag, poduzeo je podvodna iskapanja kako bi istražio potopljenu crkvu. Bazilika je zapravo izgrađena na postojećoj strukturi, što je bila uobičajena praksa u to vrijeme, znači ispod nje nalazilo se nešto još drevnije. Osim toga, nisu pronađeni dokazi o mozaičkim ili kamenim podovima, pa istraživači pretpostavljaju da je postojeća struktura imala zemljani ili drveni pod.
Na licu mjesta, bilo je to prije deset godina, pronađeno je nekoliko grobova, od kojih su neki sadržavali kosture nekoliko male djece i odrasle osobe srednje dobi. Sagrađena je na mjestu groba svetog Neofita, jer je bilo uobičajeno graditi crkve na grobovima mučenika, a štovatelji su željeli da njihovi grobovi jednog dana budu blizu svečevog. Prema izvješću, dr. Sahina vjeruje da je zgrada na kojoj se nalazi bazilika možda poganski hram posvećen starogrčkom bogu Apolonu.
Trodnevni 8. Međunarodni festival arheološkog filma koji se održao u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu kulminirao je, inače, jučer dodjelom nagrada, a onim najboljim proglašen je francuski film "Tajne tapiserije iz Bayeuxa" u režiji Alexisa de Favitskog, dok je Iznik dobio nagradu studenata.
Radi se o dijelu UNESCO-ve baštine u Normandiji, golemom vezu dugom gotovo 70 metara koji slikovito dočarava sagu o invaziji na Kraljevinu Engleske 1066. godine, koju je predvodio Vilim, vojvoda od Normandije. To razdoblje ranog srednjeg vijeka bilo je inače vrlo značajano jer označava početak feudalnog sustava u Europi, kraj Vikinga i početak ere vitezova. Drugonagrađeni je film redatelja Nicole Pittarella "Zlato Venecije", a treću je osvojilo djelo Eda Owlesa "Vrijeme koje su ovdje proveli". Najbolji su bili nagrađeni replikama skulpture Vaska Lipovca "Hrvatski kralj", čiji se original čuva u Muzeju. Stručni žiri dodijelio i dva posebna priznanja. U kategoriji kratkog filma ono je pripalo djelu "Kurnati: abeceda sjećanja - Zidi" redateljice Mateje Šarić, a u dugometražnom "Crnoj renesansi" redatelja Christiana Di Mattie.
Uslijedile su i nagrade publike koja je također odabrala za najbolji film "Tajne tapiserije iz Bayeuxa", dok je priznanje Studentskog žirija osvojio film "Iznik, potopljena enigma" autora Pacala Guerina. Na ovogodišnjem festivalu od čak 1863 prijavljena filma za službenu konkurenciju odabrano je 18 filmova iz 12 zemalja, a realiziran je i niz popratnih programa. O najaktualnijoj temi europske konzervatorske struke posljednjih pet godina - obnovi pariške katedrale Notre Dame na samom kraju festivala predavanje je održala Martine Regert, članica znanstvenog istraživačkog tima obnove pariške katedrale.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....