Rošin, Bašić i Mutnjaković

Dramatičan apel: ‘Nitko ne kontrolira prostor, pogledajte samo što se događa s Kornatima. Hrvatska je sve ružnija‘

Nikola Bašić

 Neja Markicevic/Cropix
‘Nijemci naše kuće koriste kao depozit‘ smatraju trojica uglednih arhitekata

Htjeli smo se ovom deklaracijom obratiti svima, prozvati sve, čak i sebe, trodiobu vlasti, znanost, javnost i medije, ne da bismo ih kažnjavali nego da ih pozovemo na akciju, na mobilizaciju i da se shvati da je ovo što se događa u hrvatskom prostoru tragedija, ali veći od ove tragedije je trend koji ide prema naprijed. To je užasno", govori arhitekt Jerko Rošin u razgovoru za Jutarnji list dan nakon što je s kolegama Nikolom Bašićem i Andrijom Mutnjakovićem predstavio Deklaraciju o hrvatskom prostoru.

Dokument koji se "kuhao" posljednjih nekoliko godina u Akademiji arhitektonske umjetnosti i znanosti potpisalo je dvadeset njezinih članova.

"Svaki naš sastanak bila je konstatacija o dešperatnom stanju u hrvatskom prostoru", otkriva Rošin. "A za takvo stanje odgovornost snosimo mi arhitekti kao struka. Nema nikoga koji je bez grijeha, svi ga imamo. Kad smo razgovarali što bismo mi učinili, zaključili smo da bi bilo dobro da se obratimo jednom deklaracijom, ne izjavom, ne nekim očitovanjem, da ima težinu deklaracije poput Deklaracije o hrvatskom jeziku. Prostor i jezik su glavne karike identiteta Hrvatske."

Na tom ih je putu snažno vodilo, ističe Rošin, to što u Hrvatskom saboru riječi prostor i urbanizam nisu izgovorene gotovo nikad, ni od vlasti ni od oporbe. "Ispada da saborskim zastupnicima prostor nije tema koja okupira njihova razmišljanja. I zato smo rekli: obraćamo se javnosti jer ona bira saborske zastupnike. Neka javnost istakne potrebu rasprave o hrvatskom prostoru, a da bi se javnost mogla senzibilizirati za to, moramo senzibilizirati medije. Želimo mobilizirati hrvatsku javnost, da bude svjesna toga i da onda saborski zastupnici zahvaljujući javnosti dođu do toga da je potrebno da se i oni uključe u te rasprave. Svi u trodiobi hrvatske vlasti nose odgovornost za to."

image

Jerko Rošin

Josko Supic/Cropix/Cropix

Temeljni problem koji nas opet vraća u Sabor, napominje Rošin, jest taj što tražimo da se prostor jače zaštiti u Ustavu.

"Jer, prepuštajući zaštitu prostora ili regulaciju prostora zakonodavnoj proceduri, to znači da stranka koja je na vlasti diktira svoje interese. A mi bismo htjeli da interesi hrvatskog prostora budu iznad stranačkih, politikantskih interesa. U Ustavu nema niti jednog elementa zaštite prostora. Uredbu o zaštićenom obalnom pojasu nitko u praksi ne kontrolira. Zakonom nije osigurana provedba tog dokumenta. Zakonom je doneseno da je bespravna gradnja kažnjivo djelo u zaštićenom prostoru, a na Kornatima imamo bespravno sagrađene objekte koje strukture vlasti toleriraju. Prema tome, nešto mora biti iznad toga."

Rošin napominje da je najveću štetu hrvatskom prostoru učinio zakon o legalizaciji.

"Ne može bespravno postati pravno. Apsurdna situacija. Što meni znači da su objekti legalizirani ako su nakaradni u prostoru? Imate objekte s građevinskom dozvolom, a nikako je nisu smjeli dobiti. Lijepa naša Hrvatska postaje sve ružnija i ružnija. I uzalud ćemo pojesti svoje resurse, Hrvatska više neće biti što je bila."

Veliki je dio izgradnje na obali, tumači Rošin, supstitucija za depozite u bankama. "Nekom Nijemcu, da bi štedio, više se isplati da sagradi kuću u Hrvatskoj, ali potrošio je moj prostor."

A nakon što su svu stručnu problematiku pretresli i došli do konkretnih prijedloga, ostavili su, kaže Rošin, za drugu fazu razgovore sa svima s kima treba razgovarati.

"Htjeli bismo da deklaracija bude svojevrsna budnica, želimo ustanoviti kontakte sa stručnim organizacijama, stojimo na raspolaganju s konkretnim prijedlozima, očekujemo da ministar Bačić osjeti potrebu da nas pozove na razgovor. Očekujemo sad da nas premijer pozove, naravno da to nije njegova obveza, ali on ima i svoje savjetnike, kao i svi ministri koji se osjećaju prozvani. Htjeli smo ostati pristojni, na jedan decentan način reći što smo imali, ne optužujući, ali i prozivajući, uključujući i sebe same", zaključuje Rošin.

Andrija Mutnjaković jedan je od glavnih pokretača cijele inicijative, a ujedno je i predsjednik i osnivač Akademije za arhitektonsku umjetnost i znanost.

"Ne znam jeste li svjesni kako Europa izgleda? Ako želite obuhvatiti kružnicom cijelu Europu, znate gdje je središte kružnice? U Istri", tumači akademik Mutnjaković. "To je podatak kojeg moramo biti svjesni. Jadransko more došlo je do srca Europe. Sada kada se nalazimo u Europi to će biti vrlo interesantno područje za boravak ljudi, ali i za ulagače. Za nas je sasvim u redu da dođu ti ulagači, međutim mi se moramo pripremiti, hoće li to biti stihijski, kako se to danas radi, kako se neko sjeti pa kaže - evo mi bismo u uvali napravili hotel. Pitanje je dakle kakav će biti daljnji program suradnje s Europom, hoće li on biti stihijski ili će biti organiziran."

Mutnjaković daje i neke konkretne primjere iz prošlosti koje bi, smatra, trebalo slijediti.

image

Andrija Mutnjaković

Biljana Gaurina/Cropix

"Šezdesetih godina De Gaulle i Pompidou zaključili su da je mediteranska obala Francuske najatraktivnije područje. Pokrenuli su akciju za gradnju 100.000 kreveta na tom dijelu. To je način na koji mislimo da treba raditi. Prema tome, mi ništa drugo ne sugeriramo, nego da se napravi planska dokumentacija koja će omogućiti programirani razvoj. A ta planska dokumentacija onda ide do Ustava Republike Hrvatske. Očekujem da, ovako kako su De Gaulle i Pompidou, i naša dva predsjednika naprave takav jedan sporazum."

Kad je riječ o bespravnoj gradnji, Mutnjaković kaže da mu ona nije u fokusu:

"Meni jedna grozna situacija nije interesantna. Mene zanima što raditi da se od toga napravi kvalitetna situacija".

Arhitekt Nikola Bašić uvjeren je da će u narednim godinama tema opstojnosti hrvatske države biti vezana upravo za pitanje prostora, "kako ćemo se postaviti i hoćemo li uspjeti promijeniti naš odnos prema prostoru". I on kaže da mu je fascinantno da te priče nema u političkom prostoru.

image

Nikola Bašić

Neja Markicevic/Cropix

"Nisam čuo niti s lijeve niti s desne strane da je itko ikada izašao s nekom idejom o hrvatskom prostoru. Dapače, ta ideja, ako se i pojavi, ona se potiskuje."

Deklaracija, kako tumači, upozorava na to da je hrvatski prostor prestao biti nacionalnim habitatom, prostorom življenja, a pretvorio se u resurs potrošnje, koji se sada uništava na način kojim ga mi nepovratno gubimo. "Uništava se na način koji je suprotan agendi dugoročne održivosti. Manjak proizvodnje novih vrijednosti u društvu kompenziramo trošenjem najvažnijeg nacionalnog resursa, a to je prostor. Svijest o tome da ne smijemo rastakati našu stvarnu i metaforičku naftu, a to je prostor, kao pijani milijunaši, nego da moramo tim prostorom mudro gospodariti, to je temeljna poruka koju želimo uputiti. "Mi nemamo pravo u tom kratkom vremenu prolaska kroz taj prostor njega do te mjere iskoristiti, potrošiti i devastirati tako da on postane bezvrijedan za pokoljenja koja dolaze."

I Bašić naglašava potrebu za planiranjem prostora. "Prostorno planiranje kao jedan sustav normi i pravila koji bi trebao biti alat kojim se kontrolira i usmjeruje razvoj prostora, i onda se na taj način štiti i kontrolira, kod nas je u biti potpuno izgubio svrhu. Pa su mangupi otvarajući sebi prostor za bogaćenje stigmatizirali planiranje koje postoji otkad postoji ljudska zajednica. Planiranje se sada pretvorilo u jedan alat kojim se samo kontroliraju suprotstavljeni interesi, a ne ostvaruju se nikakve prostorne ideje. A kako služi zajednici, što je ideja tog prostora u budućnosti i kako treba biti razvijan i sačuvan za opću dobrobit, toga uopće nema."

image

Deklaracija o hrvatskom prostoru

Ivana Mikuličin/
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 15:39