Fašizam će u budućnosti biti drugačiji od onog kakav je bio u prošlosti. Na mjestu masovnog stratišta u Zagrebu umjetnica iscrtala - pješačke prijelaze

Privremena umjetnička intervencija njemačko-argentinske umjetnice Patricije Pisani jutros je postavljena u spomen-parku Dotrščina, na rubu Zagreba, mjestu gdje se dogodio masovni zločin koji je desetljećima sustavno nasilno brisan iz kolektivnog sjećanja.

Ovim je radom, na neki način, povezano spomen-područje Murellenberg u Berlinu i zagrebačka Dotrščina. Ta dva memorijalna krajolika na rubovima dva glavna grada, Zagreba i Berlina, imaju niz sličnosti, upozorava Saša Šimpraga. "Na obje lokacije dogodili su se masovni zločini, uz obje lokacije djeluju policijske akademije i dijelom su utjecale ili utječu na karakter mjesta. Obje lokacije prošle su određene zaborave, u slučaju Dotrščine i aktivni državni revizonizam. Oba memorijalna parka imala su značaje civilne incijative koje su ih vratile u kolektivnu memoriju tj. otele zaboravu."

Višeznačni rad Patricije Pisani na Dotrščini ima poveznicu s onim u Berlinu.

Jer, Berlinu je Patricia Pisani koristila prometna ogledala koja postavljena na cesti vozačima omogućuju preglednost, šire polje pogleda, dok je na zagrebačkoj Dotrščini na više mjesta na šumskim stazama iscrtala pješačke prijelaze, tzv. zebre.

"Sama autorica dotrščinski rad sažima kao mogućnost sigurnog prijelaza, ali i ističe da su sve moguće interpretacije prije svega osobne. Koliko je siguran prijelaz bio važan onda ili koliko je važan danas svjedočimo u Gazi, Ukrajini i drugdje. Kod ovog i drugih radova koje smo producirali u najvažnijem zagrebačkom memorijalnom prostoru uvijek iznova treba postaviti pitanje zašto nam je važno njegovati sjećanje na žrtve fašizma od prije 80-ak godina. Zato jer je zlo oduvijek imanentno, prisutno kod ljudi i može se dogoditi ili se događa uvijek. I samo ga kontinuirana borba - ona u kojoj nikad više znači nikad za bilo koga - može obuzdati. Izvjesno je i da će fašizmi budućnosti biti drugačiji od onih kakvi su bili u prošlosti. U mnogočemu drugačije će biti i ono čega i na koje načine ćemo se sjećati. No, sjećanje i mjesta sjećanja uvijek će biti dio tih borbi.", kaže Saša Šimpraga.

Kako godine prolaze, a mijenja se i političa situacija, u Europi su sve glasnije stranke desne političke provenijencije, što to znači za kulturu sjećanja? Koliko je kutura sjećanja u nas do sad uspjela zaživjeti? Vidi li je među mladim ljudima, u udžbenicima, u građanskim inicijativama?

"Svaka promjena počinje na razini jezika, a u javnom govoru, medijima, puno više je prisutna riječ rat nego mir. Zato je važno obilježavati Svjetski dan mira i promovirati vrijednosti koje su suprotne fašizmu.", kaže Šimpraga i dodaje da virtualni muzej Dotrščina već dugo nudi besplatne obilaske spomen-parka za sve javne ustanove u Hrvatskoj. U suradnji s nastavnicima povijesti provode za lokaciju Dotrščina posebno razvijene obrazovne programe za zainteresirane zagrebačke srednje škole.

Spomen park Dotrščina, predstavljanje privremene umjetničke intervencije njemacko-argentinske umjetnicke Patricije Pisani

Ronald Gorsic/Cropix

Spomen park Dotrščina, predstavljanje privremene umjetničke intervencije njemacko-argentinske umjetnicke Patricije Pisani

Ronald Gorsic/Cropix

Virtualni muzej Dotrščina nudi besplatne obilaske spomen-parka,

a u suradnji s nastavnicima povijesti provode za lokaciju Dotrščina posebno razvijene obrazovne programe za zainteresirane zagrebačke srednje škole.

Ronald Gorsic/Cropix

Na spomen-području Murellenberg u Berlinu memorijalnu land art intervenciju u lipnju ove godine izveo je Vlado Martek, autor prošlogodišnje intervencije na Dotrščini.