FOTO: OTVORENA IZLOŽBA REMEK-DJELA ZBIRKE HANŽEKOVIĆ Važne slike hrvatske moderne s naglaskom na razdoblje između dva rata

Izložba "Remek-djela zbirke Hanžeković" otvorena je u subotu rano poslijepodne u Umjetničkom paviljonu, pred mnogo posjetitelja, dan nakon Noći muzeja posvećene upravo hrvatskim kolekcionarima, što se poklopilo slučajno.

Organizirana je u sklopu ciklusa "Privatne kolekcije u javnoj instituciji", prošle godine započetog izložbom zbirke nogometaša Davora Vugrinca. Poveznice ovih dviju izložbi su kustosica Petra Vugrinec, ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić te senzibilitet prema modernoj umjetnosti. Ovdje poveznice staju jer je riječ o, donekle, drugačijem ukusu.

Slike na aktualnoj izložbi su pejzaži, aktovi, portreti, mrtva priroda, ima i jedan zanimljiv autoportret, onaj Kamila Ružičke, s modelima iz 1928. Jedan dio ovih djela vidjeli smo na pojedinačnim monografskim izložbama nekih od autora, druga se prvi put pokazuju u javnosti.

U predgovoru izložbi kolekcionar Marijan Hanžeković kaže kako je zbirka počela nastajati u drugoj polovici sedamdesetih, iako veze njegove obitelji s umjetnošću sežu i ranije, posebno s Maksimilijanom Vankom (portret obitelji je na izložbi) i Omerom Mujadžićem. I na ovoj su izložbi neka ključna djela ovog umjetnika, među kojima je i "Ribolov", rijedak prizor u Mujadžićevu stvaralaštvu, i važna slika za autora.

>>> FOTOGALERIJA Otvaranje izložbe

U kustoski izbor ovog postava ušao je, među ostalim, "Portret starca" Nikole Mašića, iz 1874., uz "Portret Jovanke Bravačić", djelo Vlahe Bukovca, nastalo u Dubrovniku krajem 19. stoljeća te "Oblaci" Ljube Babića.

Tema akta prati se kroz djela Roberta Auera, "Akt s ogledalom" te "Usnuli akt na svijetoljubičastoj podlozi", ali i kroz Bukovca, "Akt" iz 1908. i "Ženski akt" iz 1886 – upravo ova dva autora označuju početak novog prikazivanja akta u hrvatskom slikarstvu. Tema se nastavlja sve do 50-ih i djela Ordana Petlevskog, akta u crvenim čarapama.

Zastupljena je i Bukovčeva studija za sliku "Krist na odru", u kojoj mu pozira Mirko Rački, a tema Krista je i Babićevo "Oplakivanje". Izloženi su i zimski pejzaž "Vrbe zimi" Ferde Kovačevića, "Groblje u Kuni" iz 1900. Celestina Medovića, "Seljačke kuće" kraj Venecije Emanuela Vidovića, pa Vidovićeva gotovo monokromna "Splitska luka", "Djevojčica" s plavim očima Vilka Šeferova iz 30-ih.

Jaka je, inače, grupa umjetnika između dva rata, koketan "Par u prirodi" Vilka Gecana, pa "Maslinik" fantastičnog Vladimira Varlaja, ekspresionistički, pomalo groteskni likovi "U kavani" Marijana Trepšea...

"Najmlađa" slika, "Grupa" Oskara Hermana nastala je oko 1960-te, i tako, u kronološkom pogledu, završava izložba.

Inače, kako raste interes za kolekcionarstvo u javnim institucijama, i nova je ravnateljica Muzeja Mimara najavila pokretanje ciklusa u kojoj će se izlagati umjetnina iz pojedinih zbirki, dok se u Galeriji umjetnina Split sljedeći mjesec izlažu djela iz splitskih privatnih zbirki.