Fotografkinja Mara Bratoš priprema novu izložbu u Dubrovniku, a inspiracija joj je vrlo neobična

Mara Bratoš, poznata fotografkinja, u rodnom Dubrovniku uskoro otvara izložbu “Iza grada”.

Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo ovu autoricu – od prizora lica i tijela, bilo nje same ili drugih osoba, prijatelja, znanaca...

Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen 'Iza Grada', nastao je prošlog ljeta u kamenolomu Dubac, nedaleko od Dubrovnika i to u zoru kada je svjetlost meka.

Mara Bratoš

Sada pak izložba fotografija Mare Bratoš „Iza Grada“ otvara se 25. kolovoza u 20.30 sati u Galeriji Otok - Art radionica Lazareti u Dubrovniku. Izložba ostaje otvorena do 4. rujna, a može se pogledati svakog radnog dana od 17 do 21 sat.

- Mara je imala potrebu makar za trenutnim odmakom od ljudskog lika, odnosno od vlastitog portreta i akta koji interpretira sa sve više bespoštednog naturalizma. No jednako kao i u ranijoj seriji 'Lučkih gradova' ona želi zadržati vezu s osobnim iskustvom i matičnim ambijentom. Želi s tijela prijeći na prisan krajobraz no istodobno i izbjeći opća mjesta veduta rodnog grada, tipične, odavna 'potrošene' vizure, zaobići njezina naročito teška izdanja hipertrofirane ljetne turističke opsjednutosti - piše likovni umjetnik i kritičar Antun Maračić.

Mara Bratoš

Tako se Bratoš odlučila za mjesto izvan odnosno 'iza' Grada, konkretno za oko pet kilometara udaljen kamenolom u Dupcu.

No i taj izbor uvjetovan je potrebom za evokacijom ranijih iskustava. Naime, u kamenolom je odlazila kao mlada djevojka, da bi gledala tamo postavljene predstave Dubrovačkih ljetnih igara.

Mara Bratoš

Press

Razlog njezine odluke da snima ambijent kamenoloma u njegovom je otklonu od pejzaža u kojem se našao, u 'pomaknutoj fotogeničnosti', odnosno plastičnoj zanimljivosti koja omogućuje refleksiju i analizu masa i tekstura, finih tonskih i kolorističkih gradacija sivila, okera, nijansi smeđega, zelenih mrlja škrtog brdskog raslinja te, ispod i iznad, širine nebeskog i morskog plavila. Jer taj krajobraz u kojemu se susreću stvarna (preostala) kamena brda i brda samljevenog kamena djeluje pomalo distopijski, štoviše - ekstraterestrijalno, poput prizora s neke druge planete.

Mara Bratoš

- Ova izložba, potanko fotografski analizira sam ambijent kamenolomnog pogona Dubac. Slike su to bez primisli, 'neutralne', nearbitrarne. No istodobno one su otvorene. Nude mogućnost svakom pojedinom promatraču da, na temelju svoga znanja i predispozicija, stvori vlastite zaključke. Sadržaj izložbe, osim primarno estetskog značaja i aspekta, potencijalan je podsjetnik na temu u širem smislu, mogući poticaj, 'relej' koji će osvježiti diskusiju o stanju stvari 'iza Grada' – objašnjava Maračić.