GEHRY U ARLESU

Francuska bruji o golemom tornju čuvenog arhitekta: Jednima je remek djelo, drugi baš i nisu oduševljeni...

Gehryjev toranj u Arlesu
 Gerard Julien/Afp/Profimedia
Smješten u Parku des Ateliers, kampus od 27 hektara zamisao je švicarske kolekcionarke Maje Hoffman

Poprilično su dvojake reakcije na vijest da će jedan od najpoznatijih arhitekata svijeta, Frank Gehry, otvoriti golemi toranj u francuskom Arlesu. Dok se jedni dive ovoj golemoj strukturi, i smatraju ju novom senzacijom u svijetu arhitekture, drugi smatraju da je potpuno neprilagođena francuskom gradu kojeg su proslavili i mnogi umjetnici, na čelu s Vincentom van Goghom.

Odnosno, da nalikuje bilo kojem njegovom drugom radu, te ne uzima u obzir kontekst okoline u kojoj gradi. Zaklada Luma najavila je, naime, ovih dana da će se njezin predviđeni kreativni kampus u Arlesu kojeg gradi Gehry otvoriti 26. lipnja.
Smješten u Parku des Ateliers, kampus od 27 hektara zamisao je švicarske kolekcionarke Maje Hoffmann, koja je osnovala zakladu za umjetnost. Među savjetnicima je i Hans Ulrich Obrist, koji je pokrenuo poznati projekt Serpentine galerije u Londonu, gdje poznati arhitekti grade strukture na tri mjeseca, u Hyde Parku, neposredno uz galeriju.

image
Gehryjev toranj u Arlesu
Aventurier Patrick/abaca/Abaca Press/Profimedia

Toranj ima 11 000 ploča od nehrđajućeg čelika. Prostor od 15.000 četvornih metara bit će dom izložbenih galerija, projektnih prostora i zakladnih istraživačkih i arhivskih objekata, uz radionice i seminare. Gehry kao inspiraciju za dizajn zgrade navodi Van Goghovu sliku "Zvjezdana noć", potom, kako je rekao dalje, "stijene u regiji za koje se čini kao da lebde" i "plan rimskog amfiteatra". Krajobrazni arhitekt Bas Smets uređuje vrtove i javni park.

Osim za ljubitelje likovne umjetnosti, Arles je meka za ljubitelje fotografije, festival Les Rencontres d'Arles dovodi više od 100.000 posjetitelja. Hoffmanov kampus želi privući novu i globalnu publiku, a Luma Arles trebala bi biti prostor za suradnju "umjetnika i inovatora budućnosti".

image
Gehryjev toranj u Arlesu
Aventurier Patrick/abaca/Abaca Press/Profimedia

Frank Gehry, podsjetimo, proslavio se Guggenheim muzejem, prvo u Americi, potom u španjolskom Bilbau, nakon čega je napravio i dvoranu Walt Disney u Los Angelesu.

Nakon što je ovaj arhitekt podigao Muzej Guggenheim u sjevernoj Španjolskoj, počelo se govoriti o efektu Bilbao, koji se iz napuštenoga industrijskoga grada postupno razvijao u gotovo svetište suvremene arhitekture i pritom izvukao znatnu financijsku dobit.

image
Gehryjev toranj u Arlesu
Aventurier Patrick/abaca/Abaca Press/Profimedia

Prve veće narudžbe Gehry je inače dobio u svojim kasnim 50-im godinama, a muzej u Bilbau, koji ga je proslavio diljem svijeta, napravio je u dobi od 62 godine.

Rođen je u Kanadi 1929. godine pod imenom Frank Goldberg, ali na inicijativu svoje prve supruge Anite Snyder promijenio je ime u Frank Gehry. Najveći je dio života proveo u Americi prvo kao student na UCLA-i i sveučilištu Harvard, pa ima dvojno državljanstvo. Ima nekoliko ureda diljem svijeta, ali najčešće je na zapadnoj strani Amerike. Ima kuću u Santa Monici i ured u Los Angelesu koji je otvorio još 1961., nakon povratka iz Pariza gdje je zbog stipendije bio proveo dvije godine.

image
Rendering projekta
Aventurier Patrick/abaca/Abaca Press/Profimedia

Opisuju ga kao osobu s dva lica: jedno su stvorili mediji koji ga prikazuju kao “pop” zvijezdu iz Kalifornije, a drugo je potpuno drugačije: opsesivni je perfekcionist, stalno istražuje, obožava sve što je čudno i apsurdno.

Sam je jednom prigodom rekao:“Opsjednut sam arhitekturom. Pokušavam pronaći način kako najbolje pridonijeti svijetu koji je ispunjen kontradikcijama i u kojemu se naše vrijednosti neprestano preispituju. Vjerujem da arhitekti u maloj skali mogu pridonijeti, stvoriti lijep kontekst za životnu dramu”.

image
Gehryjev toranj u Arlesu
Aventurier Patrick/abaca/Abaca Press/Profimedia
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 06:30