NESVRSTANI U ZAGREBU

Galerija Josip Broz Tito nastajala je potkraj Hladnog rata, smještena u Dvorski kompleks na Kruševcu, u Titogradu...

Svečano otkrivanje skulpture Porodica, Bernarda Matemere, 1986, park Kruševac

 /©arhiva Kolekcije Umjetnosti Nesvrstanih Zemalja, Msucg
U tih desetak godina, galerija je postala jedno od najfrekventnijih prostora u gradu. Dio radova sada se izlaže u MSU

Izložba Šum 84/94/24 predstavlja susret kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja iz Podgorice sa zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb fokusirajući se na razdoblje između 1984. i 1994. godine, tj. na desetljeće postojanja Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito u Titogradu.

Susret odabranih radova iz zbirki Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i MSU Zagreb postavlja u dijalog različite vizije umjetnosti i budućnosti koje su paralelno postojale i razvijale se potkraj postojanja Jugoslavije pri tome uglavnom ostajući nedovršene. Vrijednosti vizija nisu se prelile u širu društvenu memoriju, već su prepuštene fermentiranju u otkrivenim i neotkrivenim arhivima i muzejskim kolekcijama. Suprotstavljajući odabrane radove s arhivskim zapisima i fikcijom (tekstovi pisca Luke Bekavca), izložba postaje prostor za imaginiranje nekih mogućih ishoda i historija prekinutih procesa.

Nastala je u suradnji s Laboratorijom kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, projektom MSUCG započetim 2022. godine.

Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito

Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito nastajala je potkraj razdoblja Hladnog rata da bi širila ideje nesvrstanosti, antikolonijalizma i razvijanja novog međunarodnog poretka baziranog na ideji transnacionalne solidarnosti.

Ideja o osnivanju Galerije nesvrstanih postojala je još 1973., ali se realizacija oduljila. Mnogi pojedinci i kolektivi u lokalnim samoupravnim poduzećima, gradskim, republičkim i saveznim strukturama vlasti, kao i cijela mreža pokreta Nesvrstanih, angažirali su se na pokretanju Galerije koja je otvorena na Dan nesvrstanih, 1. rujna 1984.

Galerija je tada bila smještena u Dvorski kompleks na Kruševcu, u Titogradu, koji je bio prilagođen za potrebe njenog rada. Neki prostori su adaptirani u ateljee i rezidencijalne boravke, pa je Galerija ugostila tridesetak umjetnika iz nesvrstanih i zemalja u razvoju, koji su ostavili svoja djela u kolekciji, a neka su postavljena i u javni prostor (skulptura Porodica Bernarda Matemera). Tako je donacijama nastala zbirka od 800 umjetničkih djela iz 56 nesvrstanih zemalja i zemalja u razvoju. Galeriju su darivale vlade nesvrstanih država, kulturne institucije, visoki državnici, kao i sami umjetnici. U tih desetak godina, Galerija je postala jedno od najfrekventnijih prostora u gradu. Više od sto tisuća posjetitelja zabilježeno je u danima proslavljanja prve godišnjice rada.

Ta je kulturna ustanova funkcionirala zahvaljujući mreži kulturne diplomacije i razmjena raznih vrsta: organiziranje izložbi u zemlji i inozemstvu, rezidencijalni boravci umjetnika, festivali i drugi multimedijalni sadržaji. Usto, bila su održana dva međunarodna stručna simpozija Umjetnost i razvoj 1985. te Galerijska i muzejska razmjena i saradnja nesvrstanih zemalja i zemalja u razvoju 1988. godine. Postojali su i natječaji za dokumentarne TV filmove o umjetnosti i kulturi. Mnoge aktivnosti Galerije podržavao je i UNESCO.

Nakon raspada Jugoslavije, Galerija je 1991. smanjila aktivnosti, da bi službeno bila ugašena 1995. godine. Potom je osnovan Centar savremene umjetnosti Crne Gore, danas Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, koji čuva njezinu cjelokupnu ostavštinu. Usprkos godinama nepovoljnih okolnosti, kustoski tim i dalje je radio na očuvanju i zaštiti radova, prateće dokumentacije i arhiva.

Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja

Projekt "Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja" u okviru Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore započinje 2022., a vodi ga tim kustosica i restauratorica: Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nada Baković i Natalija Vujošević. Namjera mu je kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja ponuditi istraživačima, povjesničarima, arhivistima, ali i prikazivati je u umjetničkim i edukativnim programima. Kontinuiranim aktivnostima daje se prilog povijesti i obnavljanju međunarodnih komunikacija i razmjena aktivnosti koje je kolekcija njegovala.

Do sada je projekt ostvario brojne suradnje s umjetnicima, kustosima i istraživačima, te sudjelovao na međunarodnim izložbama i skupovima: Na čijoj i strani? Za nesvrstane dekolonijalne konstelacije (Akto, Skoplje, 2022.); Kolekcije solidarne budućnosti (u suradnji s Koroškom galerijom likovnih umetnosti, Slovenj Gradec, 2022/23.); Vježbe u kolekciji (MG+MSUM, Ljubljana, 2023.); Konstelacije višestrukih želja (Mosaic Rooms, London, 2023.). Kolekciju je posjetilo više od dvadeset istraživača, kustosa i umjetnika. Ostvarena su brojna predavanja i izložbe kao: Kolekcija kao konstelacija, u suradnji s Bojanom Piškur 2022.; U ritmičkom afinitetu, u suradnji s Jasminom Cibic 2002.; Možemo li da pokušamo ponovo? Savremena umjetnost Bolivije, u suradnji s Vjerom Borozan 2022/23.; Duhovna dekolonizacija, u suradnji s Anom Hoffner ex-Prvulovic*.

Luka Bekavac (Osijek, 1976.) objavio je romane Drenje (2011.), Viljevo (2013.), Policijski sat: slutnje, uspomene (2015.) i Urania (2022.), zbirku priča Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku: studije, ruševine (2017.) te teorijsku studiju Prema singularnosti: Derrida i književni tekst (2015.). Radi na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Njegovi esejističko-fikcionalni tekstovi, koje je nazvao tekstualne interferencije, nastali u sklopu projekta Šum 84/94/24, ukazuju na mogućnosti novog promatranja povijesnih procesa koji su ostali nezavršeni, a u podijeljenom svijetu postaju ponovno aktualni kao u doba Hladnog rata.

MSU kustosica je Ivana Kancir.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:16