Gdje s tapiserijama od 300 kg: Umjetnine Jagode Buić bit će pohranjene u Đakovu, pregovara se i sa Spaladium Arenom u Splitu?

Umjetnica Jagoda Buić Wuttke preminula je 17. listopada, no i dalje nema konačnog dogovora oko njezine ostavštine, mnogih nekretnina i djela koja je za sobom ostavila, a o čemu razgovaraju odvjetnici. Sprovod će biti, dogovoreno je, malo više od mjesec dana nakon njezine smrti, 19. studenog u Dubrovniku gdje će biti pokopana uz svojeg supruga, Hansa Wuttkea, na Dančama uz samostan, pokraj šume. Zakazana je i komemoracija.

Jagoda Buić Wuttke živjela je na više lokacija, među njima su Venecija, Bonnieux u Provansi, Pariz i Dubrovnik, a u svim su stanovima, među ostalim, i njezine umjetnine. Dio umjetnina nalazi se i u skladištu u Zagrebu, gdje, kako saznajemo od ravnatelja ugledne muzejske institucije, uvjeti nisu sjajni.

Hans Wuttke imao je četvero djece u prvom braku, ova umjetnica nije imala djece, o njezinom nasljeđu brinu odvjetnici, ali na dobrovoljnoj bazi i njezini prijatelji koji su za njom ostali, među kojima su književnik i kritičar Zdravko Zima, diplomat Budimir Lončar te novinar Jutarnjeg i Slobodne Dalmacije Zdravko Reić. Riječ je, naime, o tapiserijama, u pravilu golemih dimenzija, pojedine od njih visoke su oko četiri metara i teške između 200 i 300 kilograma i nije ih jednostavno pohraniti. No, imaju golemu umjetničku vrijednost, bile su izlagane u najvećim muzejima svijeta, od pariškog Centra Pompidou pa nadalje.

Kako smo neslužbeno saznali, ove će se umjetnine dopremiti prvo u Đakovo, u skladište koje ima idealne uvjete za pohranu umjetnina tog tipa. Među ostalim, naime, tapiserije moraju biti smještene i na određenoj temperaturi. No, kako nam govori Zdravko Reić, oni koji brinu o njezinoj ostavštini bili su u pregovorima i sa Spaladium Arenom u Splitu. Naime, jedna od ideja jest da umjetnine nakon Đakova budu smještene u skladištu ove splitske građevine. O svemu se razgovaralo, nastavlja, i s predstavnicima Spaladium Arene, a sljedeći je krug razgovora o ovoj ideji zakazan za 21. prosinca. Datum nije slučajan.

Naime, prvo treba pričekati da se vidi konačna sudbina Spaladium Arene. Kako je, naime, pisala Slobodna Dalmacija, krajem listopada, nakon Skupštine vjerovnika tvrtke Sportski grad TPN u stečaju koja upravlja Spaladium Arenom, održane na splitskom Trgovačkom sudu, odlučeno je da će se održati zakazani koncerti (Doris Dragović, Zdravko Čolić, Saša Matić), no prema riječima stečajnog suca Velimira Vukovića, potrebno je da se "dogodi čudo da Arena nastavi raditi i u idućoj godini", unatoč zakazanim projektima. Stoga za ovu ideju, dakle, trebati pričekati prosinac, kada je zakazana skupština vjerovnika (osam dana kasnije istječe privremena odgoda ovrhe zbog duga od oko 23 milijuna kuna za neplaćenu komunalnu naknadu).

Bitno je da djela budu u Splitu jer je, podsjetimo, ova umjetnica ostavila svojem rodnom gradu zemljište i novac za muzej koji bi se podigao njoj u čast. Problem je bio i sa zemljištem na Marjanu koje je ostavljeno za muzej, no na kojemu se, prema urbanističkim planovima, ne smije graditi. Predlagala je, i sama umjetnica, zamjenu obiteljskog zemljišta za gradsko, pogodnije za smještaj ovakve institucije. Gradonačelnik Splita Ivica Puljak nam je rekao: "Mi smo našli zamjensko zemljište, ono na Mejama u blizini Muzeja Meštrović i Muzeja arheoloških spomenika, tako da tri muzeja budu na jednome mjestu. Želimo podići muzej ovoj umjetnici, mislimo da bi za nas to bila sjajna stvar. Čekamo da nam se jave iz Zaklade Jagode Buić oko ove ideje, no zainteresirani smo i prostor smo otvorili za tu ideju". Za ideju oko Spaladium Arene, govori, nije čuo, a nastavlja da bi ga "čudilo da se u sadašnjoj situaciji o tome razgovara". I ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ima veliku želju da se ovoj umjetnici u Splitu podigne muzej. "Treba vidjeti što će sada, posthumno, željeti Zaklada. No, tu sam ideju podržala, još za života ove umjetnice, kada sam se i sastala sa splitskim gradonačelnikom, smatrala sam da treba odmah reagirati. Mislim da je važno imati muzej posvećen Jagodi Buić Wuttke."

Što se tiče arhitekta koji bi gradio muzej, razgovaralo se o Zlatku Ugljenu, kojeg je iznimno cijenila Jagoda Buić, što mi je u jednom intervjuu i sama rekla, a sada je u igri, neslužbeno saznajemo, Nikola Bašić, sjajan arhitekt koji je u široj javnosti najpoznatiji po Morskim orguljama i Pozdravu Suncu u Zadru. Bašić je inače često u intervjuima isticao kako je najviše naučio od Ugljena. No, nismo do zaključenja broja uspjeli dobiti potvrdu Nikole Bašića za ovu informaciju.

Za Split je, dakle, vezana rođenjem. Rođena je u Splitu, na Matejuški, 14. ožujka 1930. godine. Otac joj je bio Mirko Buić, splitski gradonačelnik i ban Primorske banovine. Kućni gosti bili su im, među ostalima, Marino Tartaglia, Ivan Meštrović, Ivo Vojnović, Ivo Tijardović i Emanuel Vidović i nije bilo teško u takvom okruženju zaljubiti se u umjetnost. Na zidovima su se nalazile i mnoge slike Miroslava Kraljevića. Imala je i dvije guvernante te poduke iz klavira na dnevnoj bazi. Bila je buntovno dijete, izbacili su je iz splitske gimnazije. Djetinjstvo je prekinuo rat...

Jagoda Buić Wuttke bila je najveća majstorica tapiserije na ovim prostorima i jedna od najvećih umjetnica, izlagala je u najvažnijim svjetskim muzejima diljem svijeta. Da će upravo tapiserija biti njezin glavni izričaj, odlučila je još šezdesetih godina, a prvu je tapiseriju izradila uz pomoć jedne švelje iz Bosne. Baviti se umjetnošću, smatrala je, Bogom je dan privilegij.