IZLOŽBA U HDLU

GRANDIOZNI PROJEKT Osamnaest ljudi koji su radili na izložbi o sjaju i bijedi 80-ih

 Goran Mehkek/CROPIX

Punk pokret i kultura smrti, ruski pokret i suprematizam... slatke osamdesete u Meštrovićevu paviljonu, tako je Željko Kipke u tekstu o stogodišnjici Maljevičeva “Crnog kvadrata na bijeloj pozadini” najavio izložbu “Osamdesete - sjaj i bijeda dekade” 10. travnja u HDLU.

I dok na National Geograficu traje vrlo zanimljiva serija čija su tema 90-e, u Hrvatskoj je sveprisutna kolektivna nostalgija za 80-ima.

Brojne osobe koje su doživjele duh 80-ih, ili ih se taj duh jedva dotaknuo, izjašnjavaju se vrlo živo o seriji redatelja Gorana Kulenovića, bilo preko društvenih mreža (Facebook je na ovim prostorima praktički poludio prvih dana prikazivanja ove serije), bilo u medijima.

Slične izložbe

U Galeriji Greta, Galeriji SC i HDD-u za lipanj se priprema izložba “Socijalizam i disco kultura 1977. - 1983.”, tako da će ovo definitivno biti godina nostalgije za razdobljem shoppinga u Trstu, novog vala, punka..., vremenom koje nam se, ponekad, čini i boljim od ovoga koje danas živimo.

Vrlo ambiciozan projekt “Osamdesete - sjaj i bijeda dekade” obuhvaća povijest, likovnu umjetnost, književnost, dizajn, arhitekturu, film, strip, kazalište, popularnu kulturu i sport.

Poletovci i kvorumaši

Preciznim je datumima definiran vremenski okvir izložbe: od 4. 5. 1980., kada umire Josip Broz Tito, do 13. 5. 1989. i XI. kongresa SKH gdje je dogovoreno raspisivanje demokratskih izbora. Pa i mi koji smo tada, na kraju razdoblja koje obuhvaća izložba, tek bili na pragu punoljetnosti, sjećamo se segmenata svakodnevice: vožnje uvjetovane parnim ili neparnim brojem na registarskim pločicama automobila, redukcijama struje i potragom za svijećama i petrolejkama...

Izložba će, među ostalim, obuhvatiti arhivske snimke RTV Zagreb, snimke utakmice Hajduk - Crvena zvezda na dan Titove smrti, euforiju oko Dinama kada je 1982. osvojio titulu prvaka, skandale oko namještanja različitih nogometnih utakmica, rasprave oko Mimarine zbirke i njezina smještaja koje su punile novinske stupce, Univerzijadu, inflaciju dinarskih novčanica... Postav obrađuje i doba Poleta, opus fotografa Mije Vesovića i Ivana Posavca te generaciju kvorumaša, okupljenih oko časopisa koji je ustoličio novi književni naraštaj. Izložba bilježi i da se 80-ih grade Cibonin toranj i NSK, kao i dizajnere koji rade za tvornice kao što su Rade Končar, Prvomajska i Jadran.

Doba performansa

U likovnoj umjetnosti, pak, tada su izvedeni neki od najboljih performansa, no isto vrijeme bilježi i povratak slici. Osamdesete u likovnom kontekstu, kako to Kipke definira, karakterizira postmodernistička uzrečica “anything goes”. Trenutak je to kada je Gotovac iznad glave, na kojoj je obrijao zvijezdu, ukrstio srp i čekić, kada je Sven Stilinović od žileta radio jugoslavensku zastavu, a Mirko Ilić oblikovao naslovnicu za debitantski album Prljavog kazališta, punk parodiju znaka Rolling Stonesa.

U pozadini svih ovih izbivanja tinjali su loši međunacionalni odnosi. Izložba završava spomenutim kongresom koji je bio jedan od uvoda u raspad Jugoslavije.

Ovdje predstavljamo osamnaestero autora koji su radili na projektu.

Željko Kipke

I sam protagonist epohe, slikar, pisac i teoretičar. Izborom radova za izložbu dokazuje da likovnost osamdesetih obilježava sintagma ‘anything goes’

Tomislav Brlek

Povjesničar i teoretičar književnosti. Doktorirao je na djelu T. S. Eliota, predaje na Filozofskom fakultetu. Obrađuje popularnu kulturu i rock, s naglaskom na Novi val

Suzana Marjanić

Radi na Institutu za etnologiju i folkloristiku, nedavno je izdala opsežnu knjigu o povijesti hrvatskog performansa posvećenu Gotovcu, Grupi šestorice...

Darko Macan

Stripaš i pisac, poznat po stripovima Borovnica, Qreten, Sergej... Na izložbi se bavi Novim kvadratom, ali i stripovima Zimonića, Matakovića, Kordeja

Branko Kostelnik

Zajedno s Feđom Vukićem autor koncepta. Producent i multimedijski djelatnik, zaposlen u MSU. Bavi se popularnom kulturom, stripom, filmom rock‘n’rollom...

Ana Lendvaj

Likovna i modna kritičarka. Obrađuje razdoblje hrabrih, avangardnih modela Matije Vuice, Tončija Vladislavića, Alana Hranitelja...

Jurica Pavičić

Književnik, kolumnist i filmski kritičar Jutarnjeg. Za izložbu je odabrao, među ostalim, filmove ‘Treći ključ’, ‘Variola vera’,

‘Pad Italije’, ali i neke serije

Damir Fabijanić

Samostalni fotograf, urednik fotografije u Orisu i časopisu Iće i piće. Na izložbi prati segment fotografije, djela Posavca, Vesovića, Dapca, Cvjetanovića...

Feđa Vukić

Profesor teorije i povijesti dizajna, autor niza knjiga s tog područja. Dizajn razdoblja obuhvaća i projekte za tvorničke gigante poput Končara, Prvomajske...

Ivica Buljan

Jedan od najplodnijih kazališnih redatelja. Otvorenost prema novim kazališnim strujama 80-ih zamjećuje u splitskom HNK, na Splitskom ljetu te u ZKM-u

Boris Dežulović

Književnik i kolumnist Globusa. Na izložbi se bavi temom sporta,

od trenutka kad na Poljudu igrači plaču na vijest o Titovoj smrti do napada Z. Bobana na milicajca

Krešimir Bagić

Pjesnik, stilističar i kritičar koji je predavao hrvatski jezik i na

Sorbonni. Bavi se segmentom književnosti i autorima koji su se okupljali oko časopisa Quorum





Krešimir Rogina

Arhitekt, i sam protagonist epohe. Zajedno s Vinkom Penezićem autor Plivališta

Mladost. U razdoblju 80-ih grade se Cibona, Autobusni kolodvor, NSK...

Marijana Grbeša

Doktorica komunikacijskih znanosti, predaje na Fakultetu političkih znanosti. Magistrirala je medije i komunikacije na London School of Economics. U NSK je istraživala

tiskane medije Start i Polet





Zrinka Vrabec Mojzeš

Bivša Josipovićeva savjetnica bavi se elektronskim medijima 80-ih te u katalogu izložbe piše o Radiju 101 na kojem je i sama radila

Tvrtko Jakovina

Povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu. Piše uvodni tekst uz izložbu, bavi se političko-povijesnim aspektima 80-ih, od Titove smrti do višestranačkih izbora





Jagna Pogačnik

Književna kritičarka i prevoditeljica. Zajedno s Krešimirom Bagićem uređuje dio posvećen književnosti, a uz Quorum tema tog dijela je i omladinski tisak

Boris Rašeta

Novinar i autor dokumentarne serije ‘Nečija zemlja’. Zajedno s Marijanom Grbešom istraživao je tiskovine iz osamdesetih, ponajprije Polet i Start

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:17