‘TAJANSTVENI ČOVJEK‘

Hiperrealistička skulptura od lateksa, silikona i ljudske kose. Je li tako, uistinu, izgledao Isus?

 The Mystery Man
Skulptura teži oko 75 kilograma, visoka je 178 centimetara te prikazuje sve rane za koje se vjeruje da su nanesene Isusu iz Nazareta

U katedrali u Salamanci otvorena je ovih dana izložba nadahnuta čuvenim Torinskim platnom, jednom od najpoznatijih kršćanskih relikvija, a pravu senzaciju izazvao je impresivni model Kristova tijela, hiperrealistička skulptura napravljena od lateksa, silikona i ljudske kose. Nastala na temelju povijesnih i znanstvenih podataka koje nudi platno - prema nekim vjerovanjima, pokrov u koji je bio zamotan Isus nakon smrti na križu - uključujući rezultate različitih dosad objavljenih studija, skulptura teži oko 75 kilograma, visoka je 178 centimetara te prikazuje sve rane za koje se vjeruje da su nanesene Isusu iz Nazareta.

"Skulptura je napravljena da oživi misterij kroz znanost i inovaciju", ističu organizatori izložbe The Mistery Man.

Je li grupa španjolskih umjetnika uključena u ovaj ambiciozni projekt započet još prije petnaest godina pogodila Isusov stvarni izgled? Je li doista pred nama njegov lik u trenutku muke i smrti, pitanja su koja se nameću prilikom razgledavanja izložbe koja donosi u svakom slučaju jedan zanimljiv pogled na laneno platno koje je za jedne sveto, a za druge čista krivotvorina dok se Katolička crkva o njegovoj autentičnosti i dalje službeno ne izjašnjava.

image
The Mystery Man

Kustos izložbe naslovljene "The Mystery Man" ("Tajanstveni čovjek"), Alvaro Blanco, nema nikakve dvojbe - u trenutku kada je ugledao dovršenu skulpturu bio je uvjeren da se "nalazi pred Isusom, pred slikom tijela Isusa iz Nazareta". Kako je rekao za Vatican News, skupina umjetnika nastojala je stvoriti lik što je moguće realnije onome što je prikazano na komadu tkanine poznatom i kao Sacra Sindone i Sveto platno.

"Pred nama je djelo napravljeno hiperrealističkom tehnikom u koje su uneseni svi detalji koji se pojavljuju na platnu, iako su postojale neke prethodne studije", rekao je Blanco. "To je jedinstveni trenutak istine, to nije umjetnička interpretacija, ovo je tijelo čovjeka čije rane i patnje savršeno odgovaraju pričama o Kristovoj muci".

A Krist se španjolskoj publici predstavlja sa svojom patnjom, ali i svom svojom golotinjom. "Spremni smo za polemike", ističe kustos, "ali s druge strane bilo ih je i kad je otkrivena Michelangelova Sikstinska kapela". "Od samog početka podupiremo ovu inicijativu. Sada naše oči stvarno mogu vidjeti što je bila muka, patnja Kristova", kazao je pak biskup José Luis Retana Gozalo te priznao da je trebalo "hrabrosti" ugostiti u crkvi, katedrali grada, tako "sirovi" lik, u njegovoj patnji i njegovoj golotinji.

image
The Mystery Man

Samo stajanje ispred točnog prikaza Isusove muke i smrti, kako je svoje iskustvo nakon što je razgledao izložbu opisao biskup, ostavlja snažan dojam. "Tijelo čovjeka na svetom platnu može predstavljati konkretnost Božje ljubavi koja postaje tijelom u Isusu Kristu koji je umro strašnom žrtvom za naše spasenje. Nema veće ljubavi na svijetu. Misterij je postao tijelom, ali je postao tijelom da za nas umre, a zatim uskrsne", rekao je Retana te dodao kako vjeruje da izložba može potaknuti vjeru vjernika i probuditi vjeru nevjernika.

Osim modela Kristova tijela, izložba donosi i projekciju samog Torinskog platna kao i uzbudljivu priču o njemu, a jedna je posebna prostorija posvećena prikazima Isusova lika kroz povijest.

Izložba u Salamanci bit će otvorena do prosinca ove godine, a nakon toga postav kreće na turneju koja uključuje pet kontinenata. Među gradovima posebno se ističu planovi za izlaganje skulpture u Lisabonu tijekom Svjetskog dana mladih 2023. te u Rimu u sklopu Jubileja 2025. godine kada se očekuje da će biti izloženo, inače javnosti nedostupno, Torinsko platno koje se čuva u jednoj od kapela katedrale sv. Ivana Kristitelja u Torinu.

image
The Mystery Man
image
The Mystery Man

Ono je pak priča za sebe, njegovo porijeklo i što ono zapravo predstavlja i dalje je misterij.

Kako je za talijanski list Corriere della Sera objasnio Nello Balossino, kriminolog i ravnatelj Muzeja Svetog platna prilikom njegova zadnjeg izlaganja prije dvije godine: "Ne znamo kako je otisak nastao, ali sigurni smo da nije artefakt. Forenzička analiza potvrđuje da je u ovu tkaninu bio umotan čovjek koji je pretrpio mučeništvo razapinjanja na križ. Međutim, ne možemo znati tko je on. Na sudu ljudi uvijek pokušavaju subjektu pripisati identitet, ali u ovom slučaju nijedan istraživač nikada neće moći reći: Imam konkretan dokaz da je ovo platno omotalo Kristovo tijelo. Jasno je, međutim, da nitko neće moći ni reći suprotno".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 10:29