Izložba pod nazivom “Italian Light” koja će se u Muzeju za umjetnost i obrt otvoriti 15. veljače i trajat će nešto više od mjesec dana, nastala je u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu.
Iz zbirke je Cortopassi, dok postav izložbe potpisuje Studio Archeo900 iz Ferrare. Izložbu bolje opisuje podnaslov, “Šezdeset dizajnerskih svjetiljki od 1950. do 1990.”
Kako navode uz poziv na izložbu: “Odabrane avangardne lampe jasno dočaravaju jednu od najvažnijih karakteristika talijanskog dizajna na području kućne rasvjete - on nikada nije bio isključivo funkcionalan, a još manje uvjetovan zakonima proizvodnje”.
Turbino
Lampe koje pokazuju naći će se u nekim od vodećih muzeja svijeta, od njujorške MoMA-e do londonskog Victoria&Albert Muzeja, a one povijesne na aukcijama postižu visoke cijene. Uz braću Castiglioni izlažu se i djela koja potpisuju Ettore Sottsass Jr., Gaetano Pesce, Joe Colombo, da nabrojimo samo najpoznatije. Izlaže se i rad Alda Rossija, svestranog autora koji je dobio prestižnu nagradu Pritzker, inače i arhitekta i dizajnera i teoretičara: pokazat će se njegova lampa Arlamter za Artemide. Također i lampe s potpisom Fernanda i Humberta Campane, danas velikih dizajnerskih zvijezda, koji su svoju karijeru započeli upravo u suradnji s talijanskim proizvođačima.
Izložba je podijeljena na tri dijela, kronološki. Prvi obuhvaća vrijeme od 1950. do 1965., razdoblje prijelaza iz malobrojnih zanatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom lampi prema počecima serijske proizvodnje. U drugom razdoblju, od 1965. do 1980., dizajn svjetiljki ima simboličku vrijednost, oblikovanjem se pokazuje novi pogled na svijet i na društvo, dok u kasnijem razdoblju vlada posve slobodan stil.
Jedna od talijanskih dizajnerskih svjetiljki koja će se izložiti u Muzeju za umjetnost i obrt, “Turbino”, nalazi se i u stalnom postavu MoMA-e. “Turbino” je svjetiljka s potpisom velikog talijanskog dizajna Achillea Castiglionija i njegovog nešto manje razvikanog brata Piera Giacoma, nastala je na samom početku pedesetih godina prošlog stoljeća u doba procvata talijanskog dizajna, odnosno u doba kada dizajnerski potpis “Made in Italy” dobiva na značenju koje i danas nosi.
Kritika će reći da je riječ o ikoničkom dizajnu, minimalističkom, inače oblikovanom isključivo za neonsko svjetlo. Prvo je proizvodi Arredoluce, kasnije, sedamdesetih u uporabu ju vraća Flos. Braća Castiglioni, inače, sinovi su talijanskog kipara Giannina. I njihov se najstariji brat Livio također bavio dizajnom, no brzo je odustao. Pier Giacomo je umro mlad, dok je Achille doživio pozne godine te je danas kultno ime u svijetu dizajna. Braća su, inače, među suosnivačima nagrade Compasso d’Oro, jedne od danas najuglednijih dizajnerskih nagrada. Na izložbi je, također, njihova svjetiljka “Gatto” (mačka u prijevodu) vrlo dobro poznata ljubiteljima dizajna.
Likovna pozadina
Dok su dvije lampe braće Castiglioni možda najpoznatiji primjer iz prvog razdoblja izložbe, drugo među ostalima predstavljaju Afra i Tobia Scarpa, čija se djela također mogu naći i u MoMA-i i Louvreu, u stalnim postavima. U Zagrebu će se izložiti njihova poznata lampa “Capricorno” (Jarac): jedan primjerak te lampe, primjerice, u bečkom se Dorotheumu prodavao na aukciji dizajnerskog namještaja za oko dvije tisuće eura. Proizvođač je Flos.
Među publici poznatim primjerima talijanskog dizajna nalazi se i stolna lampa pod nazivom “KD29” koju je za Kartell 1967. godine oblikovao Joe Colombo. U dizajnu ove lampe nije teško pronaći likovnu pozadinu: Joe Colombo, rođen kao Cesare Colombo, naime, studirao je na Accademia di Belle Arti u Breri, bavio se slikarstvom i skulpturom, bio je protagonist važnog talijanskog umjetničkog pokreta Movimento Nucleare, a tek se u svojim četrdesetim godinama okrenuo dizajnu.
Vrlo je dobro poznata i lampa “Ashoka” koju potpisuje Ettore Sottsass Jr., a nalazi se u stalnom postavu londonskog Muzeja Victoria&Albert, i jedna je od njih nekoliko koju je ovaj dizajner oblikovao za Memphis. Nastala je 1981. godine. Jedni tumače da je riječ o formi koja oblikom podsjeća na kaktus, drugi pak na totem. Sottsass, arhitekt po struci, inače je često svoj namještaj nazivao sukladno svojem interesu za drevne legende i rituale. Također je na ovog dizajnera velik utjecaj imao njegov put po Indiji šezdesetih godina, pa je tako i naziv lampe “Ashoka” prema drevnom indijskom vladaru. Britanski dizajner George Sowden preselio se u Milano sedamdesetih godina kako bi učio kod Sottsassa, na izložbi je njegova lampa “Ruskin”.
Izložba kronološki završava devedesetima, osim rada Gaetana Pescea Salvatore iz serije Open Sky, tu je i onaj koji potpisuju brazilska braća, danas vrlo utjecajni dizajneri, Humberto i Fernando Campana, najpoznatiji možda po postmodernističkoj stolici “Panda”. Lampa “Estela” iz 1999.napravljena za Oluce jedan je od njihovih prvih radova, u postavu je Muzeja Vitra Design.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....