SJAJNE FOTOGRAFIJE

Izložba koju je Miro Bulj zabranio u Sinju jer ju financira Srpsko narodno vijeće, u subotu se otvara u Zagrebu

Inia Herničić

Izložba Inie Herenčić otvorit će se u KIC-u, i pokazati javnosti njezine sjajne fotografije

Ako se sjećate, prošle godine, gradonačelnik Sinja Miro Bulj javnost je zgrozio zabranom izložbe mlade fotografkinje koja je u svojim tridesetim godinama života. Ne pamti se kad je zadnji put netko pokušao zabraniti izložbu u Hrvatskoj, razlog je bio, među ostalim da je financira Srpsko narodno vijeće, pa je ta vijest dospjela na sve naslovnice. Bilo je to u rujnu.

Mlada fotografkinja Inia Herenčić, koja se igrom slučaja i posve neočekvano našla u centru pozornosti, podsjetimo, trebala je u galeriji u Sinju predstaviti ciklus fotografija koje prate tradicionalnu kulturnu manifestaciju "Sijelo tromeđe". Manifestacija je to koja se odvija u selu Strmica kontinuirano već više od pola stoljeća, a predstavlja prije svega narodne običaje hrvatskih Srba, ali i onih iz susjednih zemalja. Uz izložbu se moglo pročitati, nadalje, da "uz društva iz Srbije, Bosne i Hercegovine, a odnedavno i Slovenije, koja izvode uglavnom folklorne koreografije, na ‘Sijelu tromeđe‘ najčešće nastupaju društva iz obližnjih područja (Like, Bukovice, Banije). Na manifestaciji se izvode mahom izvorni vokalni i instrumentalni repertoar dinarskog kraja. Od starijih tradicija, riječ je o sviranju dipli i gusli te najstarijeg grlenog tipa pjevanja s tehnikom potresanja glasa (ojkanja). Poseban dinarski način oblikovanja stila pjevanja ‘na bas‘, iznjedrio je ojkan - tip pjesme koja se od Banije preko Like i Korduna proteže dalmatinskim zaleđem do Ravnih kotara". Riječ je, dakle, o etnografskom sadržaju.

Od onoga što sam uspjela vidjeti, to su krasne fotografije koje je snimilo školovano oko.

U suradnji

Dobili su, pisali smo, nakon ove zabrane, više ponuda za izlaganje. Sada se izložba koju je Bulj zabranio otvara u Zagrebu. Naime, subotu, 11. siječnja 2025. u 19 sati u Galeriji na katu Kulturno informativnog centra u Preradovićevoj 5, otvara se izložba Susret na Tromeđi, autorice Inie Herenčić, nastala u produkciji Srpskog narodnog vijeća.

Kako navode iz KIC-a: "Izložba je inicijalno planirana u suradnji sa sinjskom Gradskom galerijom Sikirica u rujnu 2024.Riječ je o ciklusu fotografija koje prate tradicionalnu kulturnu manifestaciju Sijelo Tromeđe koja se odvija u selu Strmica kontinuirano već više od pola stoljeća. Manifestacija predstavlja prvenstveno narodne običaje hrvatskih Srba, ali i onih iz susjednih zemalja. Uz društva iz Srbije, Bosne i Hercegovine, a odnedavno i Slovenije koja izvode uglavnom folklorne koreografije, na Sijelu Tromeđe najčešće nastupaju društva iz obližnjih područja (Like, Bukovice, Banije). Na manifestaciji se izvodi mahom izvorni, vokalni i instrumentalni repertoar dinarskog kraja.

Kustosica Ana Žanko piše o izložbi: „Tromeđa je u prvom redu stvarna, konkretna geografska odrednica uskog prostora na kojem se dodiruju Lika, Dalmacija i Bosna te na kojem su kroz povijest supostojale različite kulture i međusobno se isprepletale – kultura hrvatskih Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ta tromeđa, u geografskom smislu granice, razgraničenja, na fotografijama Inije Herenčić ne postoji. Na njenim fotografijama ostaje zabilježena ona druga tromeđa – tromeđa prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – koja se pretače i rastače u prizorima koji podjednako mogu biti sada i ovdje, a mogu biti i tamo i onda – prije ili poslije.“

Sinjska Gradska galerija Sikirica poznata je po svojoj posvećenosti čuvanja i aktualiziranja tradicijske baštine kroz Kamičak Etno festival. Uz nacionalnu koordinaciju Srba u Hrvatskoj, koja suorganizira Sijelo Tromeđe, te mještane i mještanke sela Strmica. Nastajanju i realiziranju izložbe doprinijele su Ana Žanko i Dragana Modrić, kustosice Gradske galerije Sikirica, Tena Bakšaj, povjesničarka umjetnosti i kustosica, te Jelka Vukobratović, etnomuzikologinja. Projekt je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Ana Žanko u svom tekstu dalje navodi: Inia Herenčić suvremena je hrvatska fotografkinja i umjetničkoj i fotografskoj sceni već svima dobro poznato ime. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama, dobitnica je i nekih uvaženih nagrada, a iza nje su i dvije samostalne, studentske izložbe – Tu ništa ne raste samo od sebe (ispitna izložba na diplomskom studiju fotografije na Akademiji dramskih umjetnosti, 2022.) i diplomska izložba Mama, di sam? (2023.), koje su privukle značajnu pažnju šire javnosti. U navedenim fotografskim ciklusima prepoznatljiv je autorski potpis i specifičan magijski ambijent koji svojim fotoaparatom (re)kreira Inia Herenčić. Na njenim fotografijama izmaštani su svjetovi – bilo da je riječ o s(vj)etovima dječje igre, odrastanja i iskustva majčinstva (ciklus Tu ništa ne raste samo od sebe), bilo da govorimo o svjetovima plesnog podija, tijela, pokreta i after partyja (ciklus Mama, di sam?), fotografije Inie Herenčić omamljujuće balansiraju na granici fakcije i fikacije. Suptilnost autorske geste, tehnička suverenost i umijeće vizualnog pripovijedanja jest ono što rad Inie Herenčić čini prepoznatljivim i što je izdvaja u fotografskoj hiperprodukciji na domaćoj sceni.

Mlada fotografkinja Inia Herenčić, koja se igrom slučaja i posve neočekvano našla u centru pozornosti, trebala je u galerijiImala je svojedobno izložbu pod nazivom "Tu ništa ne raste samo od sebe", kojim je propitivala svoju ulogu majke i fotografkinje, a među ostalim je tumačila: "Pronašla sam mjesto na kojem počinje igra. Moje kćeri zovu ga dosada. Kada ih obuzme, počinjemo kreirati svijet između stvarnosti i fikcije. Kroz performativnu igru transformiramo se u bića koja nastaju u okolišu i svijetu oko nas". Izložbu je imala pod okriljem Akademije dramske umjetnosti, kao studentica. Tu je više bio jedan nadrealan pristup, gdje je zamišljala.

Svojedobno je dala intervju za Jutarnji, gdje je govorila kako su joj radovi objavljeni u National Geographic Hrvatska i online Italian Photo Vogue.

Brojne neugodnosti

Pisali smo i kako je nakon zabrane, i ravnateljica Galerije Sikirica doživjela brojne neugodnosti.

Na čelu galerije Sikirica, kojoj je stigao dopis Mire Bulja, je Dragana Modrić, galerija je kulturni centar Sinja, i ona radi mnoge zanimljive izložbe, primjerice sjajnog kipara Vanje Radauša, pa onda Jadrana Lazića, Stipe Sikirice... Dalo bi se tu nabrajati, uglavnom, održavaju dijalog sa suvremenom umjetničkom scenom, i poprilično bogat program, a u dijalogu su i s tradicijom. Rekla bih da imaju gotovo idealan omjer.

No,potom je na adresu ravnateljice galerije stiglo pismo naslovljeno - "Obustava održavanja izložbe". Miro Bulj, nadalje, pisao je, a prenijeli smo, da mu posao zaustavljanja izložbe nije omiljen, pa tako navodi: "Veliki sam protivnik zabrana, ali u prostorima i ustanovama kojima upravlja Grad Sinj moram voditi računa o osjećajima građana koji su me izabrali". Vodi li računa o onim građanima koji bi željeli pogledati ovu izložbu, nije dalje naveo. Nastavlja: "Kao izabrani gradonačelnik i saborski zastupnik, moram voditi računa o poštivanju temelja na kojima je uspostavljena moderna hrvatska država, a tu prvenstveno mislim na Domovinski rat".

Posebno ga, piše, smeta što Srpsko narodno vijeće izdaje tjednik Novosti, pa se još jednom s Novostima i obračunao, kao i s Miloradom Pupovcem, sve u već poznatom diskursu, da ga sada ne prepričavamo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. siječanj 2025 11:32