IZLOŽBENA JESEN Pariška faza jednog od omiljenih umjetnika kolekcionara poslastica je sezone, kao i prva posthumna retrospektiva pionira performansa

Iako su oba festivala relativno mlada, već smo navikli da jesenju sezonu otvaraju Međunarodni festival fotografije Organ vida u MSU te Festival ilustracije, 36 Mountains, u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. IZ HDLU za kraj rujna najavljuju i Bijenale slikarstva.

U Galeriji Klovićevi dvori, također u Zagrebu, za sljedeći tjedan, 14. rujna, spremaju poslasticu za ljubitelje opusa Vaska Lipovca: veliku retrospektivu uz mnoga njegova nepoznata djela. Autor izložbe je Zvonko Maković, kustosica Ana Medić. Izložba je predviđena na dvije etaže, predstavit će više od dvije stotine umjetnina: od skulptura, slika, grafika, crteža, reljefa, instalacija do sasvim intimnih crtačkih zapisa nastalih na samom kraju autorova života. Lipovčeva retrospektiva bit će otvorena do 8. siječnja. Iz Klovićevih dvora na temelju izložbe “Zagreb. Beč. Izazov moderne oko 1900.” održane u ovom prostoru, rade novu izložbu za bečki Belvedere, za sredinu listopada, na kojoj će se naći djela mnogih domaćih umjetnika od Vlaha Bukovca, preko Ivana Meštrovića, pa nadalje.

Pred sam kraj godine, 14. prosinca, u Klovićevim dvorima moći ćemo vidjeti dionicu iz slikarstva Vlaha Bukovca u razdoblju kada djeluje u Francuskoj i u Engleskoj. Naime, kako najavljuju, zajedno s Kućom Bukovac u Cavtatu pripremaju trogodišnji izložbeni projekt “Bukovac u Europi” koji će se realizirati između ove i 2019., kroz tri faze: prva su boravci u Parizu, te Londonu, Liverpoolu, Harogateu, druga u Hrvatskoj, u Zagrebu i Cavtatu, te treća u Češkoj, u Pragu.

Calder i Braque

Prvom izložbom prikazat će se, dakle, Bukovčev život i rad u Parizu od 1878. do 1892. godine, kada je studirao slikarstvo na École des Beaux Arts u klasi Alexsandrea Cabanela te izlagao na izložbama Salona. Od 1886. godine, pak, surađuje s engleskim trgovcima umjetnina Vicars Brothers iz Londona. Oni u svojoj radnji izlažu Bukovčeve slike s proteklih salona te dogovaraju narudžbe za portrete visokog društva u Engleskoj: Samson Fox – Growe House Harrogate, Mitchell, Harkirk, West Derby, obitelj Le Doux, West Derby... Autorice izložbene koncepcije su Lucija Vuković i Petra Vugrinec.

Umjetnički paviljon, pak, nastavlja suradnju s pariškom Fondacijom Maeght. Iz iste smo Fondacije mogli već vidjeti izložbe Alberta Giacomettija i Joana Miróa, dok od 5. listopada najavljuju izložbu pod nazivom “Strast stvaranja: remek-djela iz Fundacije Maeght” na kojoj će izložiti djela 25 umjetnika koji su djelovali u 20. stoljeću, a među kojima su Marc Chagall, Balthus, Georges Braque (među izloženim slikama bit će primjerice i Braqeuov Atelje VI), Alexandar Calder...Najavljivali smo, podsjetimo, i samostalnu izložbu Caldera u istom prostoru krajem godine, no ona je odgođena, dok izložba “Strast stvaranja” traje do sredine siječnja.

Prizori patnje

Za sam početak jeseni, pak, u novom prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, koji je preuredio Dinko Peračić u jednom od prostora nekadašnje tvornice Benčić, prva izložba kojom ujedno i najavljuju otvaranje novog MMSU jest retrospektiva Tomislava Gotovca, 22. rujna. Izložba koja će trajati dva mjeseca zove se “Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte”. Riječ je, kako najavljuju, o prvoj retrospektivi, sedam godina nakon umjetnikove smrti, a prikazat će presjek šezdeset godina duge umjetničke prakse, različite medije i različite umjetnikove faze, kombinirajući ranije sa starijim radovima, manje poznate s ključnim djelima, autorove akcije s “njihovim produžecima u novinama i dokumentima sudskih procesa”. Bit će stotinjak radova, a osim u muzeju neki će radovi biti izloženi i u javnom prostoru, dok će se Gotovčevi filmovi projicirati u Art kinu Rijeka.

Galerija umjetnina Split u listopadu će otvoriti izložbu Daniela Richtera, jednog od zanimljivijih slikara današnjice, čije je radove posvećene izbjeglicama kritičar Guardiana ljetos nazvao “amblematskim prizorima patnje”. Zajedno s Richterom, izlaže i Izvor Pende, dubrovački slikar, kojega je hvalio upravo Richter. U splitskoj galeriji pripremaju i izložbu Sandre Sterle.

Isti dan kad će se otvoriti izložba iz Fondacije Maeght u Umjetničkom paviljonu, u Muzeju za suvremenu umjetnost, 5. listopada, otvara se velika retrospektiva Vjenceslava Richtera. Retrospektivom se bilježi 100. obljetnica rođenja svestranog stvaraoca, likovnog umjetnika, arhitekta, urbanista. Vjenceslav Richter radio je različite projekte, od Vile Zagorje za Josipa Broza Tita s Kazimirom Ostrogovićem (danas Predsjednički dvori), Nacionalnog muzeja u Alepu u Siriji, zagrebačkih Raketa, pa jednog od najuspješnijih međunarodnih paviljona za EXPO u Bruxellesu 1958. koji je posjetilo preko 40 milijuna ljudi, kuće za naivnog umjetnika Ivana Rabuzina do utopijskih projekata. Napisao je manifest EXAT-a 51, u kojemu se zalaže za povezanost tzv. visoke i primijenjene umjetnosti. Uz arhitekturu i likovna djela, naglasak izložbe bit će na sinteznim skulpturama, grafikama i reljefometrima, koje je izlagao na Venecijanskom bijenalu te njujorškom Guggenheim muzeju i i MoMA-i. Kustosica izložbe je Vesna Meštrić, pokazat će se 250 predmeta iz razdoblja između 1947. i 2002. godine. Riječ je o prvoj retrospektivi, a znatan broj umjetničkih radova te velik dio arhivske građe bit će prvi put prikazan javnosti.

Izložba o Klaićevoj

Već smo najavljivali kako će se u studenom u HDLU otvoriti velika izložba, vezana uz projekt, “Nikola Tesla - Mind from the Future”, koju je inicirala Helena Bulaja Madunić, na temelju multimedijalnog projekta “Mehaničke figure - Inspirirani Teslom” na kojemu radi više od desetljeća. U Modernoj galeriji za studeni spremaju izložbu radnog naziva “Na obalama Jadranskog mora”. Riječ je o međunarodnom projektu prema koncepciji talijanskog povjesničara umjetnosti Giandomenica Romanellija i Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije. Izložit će se djela talijanskih slikara s prijelaza iz 19. u 20 stoljeće kao što su Telemaco Signorini, Ciardi Guglielmo, Gennaro Favai, Guido Cadorin i dr.te radovi domaćih Nikole Mašića, Ferde Quiquereza, Mate Celestina Medovića, Emanuela Vidovića, Slave Raškaj i dr.

Sezonu u prosincu završavaju po dva projekta u MUO, i dva iz Muzeja grada Zagreba. U MGZ-u spremaju izložbu “Klaićeva bolnica - godine rasta”, o 65 godina Klinike za dječje bolesti Zagreb, kustosica je Vesna Leiner, dok je sredinom prosinca predviđena izložba više kustosa, pod nazivom “Pommer 1856./Robert Gojević/Fotografične slike naših narodnih spisateljah”. U MUO 5. prosinca spremaju izložbu na temelju donacije hrvatsko-britanskog baletnog umjetnika Željka Jureše, i njegove partnerice Belinde Wright. Naglasak je na kostimima i drugim dijelovima baletne kostimografije s turneja po Južnoj Americi, ali i slavnih baletnih kuća u Europi - London Festival Balleta, La Fenicea, Scale itd.

Izložba modnog dizajnera Igora Galaša također će biti u prosincu u MUO, kustosica je Andrea Klobučar, zvat će se “Nit života”.