Jedan od najpoznatijih umjetnika svijeta, uživo će paliti svoja djela vrijedna deset milijuna funti. Sve možete pratiti i online

Nekada je određivao trendove, a sada ih samo prati. Tako bi se, otprilike, mogao sumirati najnoviji potez britanskog enfant terriblea, Damiena Hirsta. Doduše, za one koji mu nisu skloni. Ako ste mu skloni, pak, pomislit ćete da je upravo Hirst predvidio trendove poput NFT-a. Naime, tijekom jednog od vodećih svjetskih sajmova umjetnosti, a riječ je o sajmu Frieze u Londonu koji uskoro počinje, Damien Hirst će, kako je najavio, spaliti umjetnička djela iz svoje prve NFT kolekcije, i to u vrijednosti od čak deset milijuna funti. Prvi će dan biti, predviđeno je, 11. listopada u Hirstovoj galeriji u ulici Newport, ali će se moći pratiti i online. Svaki će dan paliti određen broj umjetnina i tako sve do kraja listopada dokad traje njegova izložba znakovita naziva "The Currency". Jasno je što želi poručiti: nemojmo se praviti ludi, sve se u umjetničkom svijetu, kada ste na razini Hirstove slave, zapravo i vrti oko currency, valute. Podsjetimo, NFT (Non-fungible token) u doslovnom je prijevodu token koji se ne može zamijeniti nečim drugim. Odnosno, drugim riječima, kupuje se token, digitalna vrijednost umjetnine, a ne slika koja stoji na zidu

U slučaj Damiena Hirsta riječ je o djelima iz jedne od njegovih najpoznatijih serija, slika s točkama u raznim bojama. Kao NFT-ove ih je lansirala platforma Heni. Na tržište su pustili deset tisuća slika iz te kolekcije po cijeni koja je izuzetno povoljna za ovog umjetnika - dvije tisuće funti.

Damien Hirst na muzičkom događaju Rehan

Sopa Images/Ddp Usa/Profimedia/Sopa Images/Ddp Usa/Profimedia

Kolekcionari koji posjeduju Hirstova djela imali su priliku zadržati ili token ili fizičko umjetničko djelo, dakle imali su pravo odabira, i njih je bilo točno deset tisuća. Odlučili su, kako je ispalo, gotovo pola-pola. Njih 5149 odabralo je zadržati umjetninu, dok se 4851 odlučio za NFT i ta će se 4851 originalna slika sada uništiti te će postati NFT-ovi. Znači, od prodaje je zaradio 20 milijuna funti, a pola umjetnina sada pali.

Sam umjetnik je napisao na Twitteru: "Zanima me NFT, kamo sve to ide, budućnost, hoće li ovako plaćene umjetnine biti skuplje ili jeftinije. No, to je umjetnost, i zabava, i putovanje za koje često ne znate kamo vodi".

Damien Hirst za sobom ima brojne uspone i padove. U jednom trenutku najpoznatiji i najtraženiji umjetnik na svijetu, kojeg je početkom dvijetisućitih u javnosti promovirao marketinški mag Charles Saatchi, nakon sloma, kako umjetničkog tako i financijskog, godinama nije izlagao, niti davao nikakve izjave javnosti. Naime, kada je 2008. u Sotheby‘su održao aukciju više od 200 svojih radova, prodao je djela u ukupnoj vrijednosti malo manjoj od 200 milijuna dolara. No, cijene njegovih radova bile su u padu. Ponovno ga je u fokus javnosti vratio modni mogul i vlasnik aukcijske kuće Christie‘s François Pinault koji je ostavio svoje carstvo sinu kako bi se mogao baviti umjetnošću te ima dva prostora za izlaganje u centru Venecije. Može li Hirst, kojeg su mučili i privatni problemi, ponovno stati na noge, pitala se tada kritika. Ispalo je, a bilo je to prije pet godina, da može. "Hirstova karijera odvijala se neovisno o kritičarima i kustosima, što umjetnički svijet čini nervoznim", rekao je svojedobno Nicholas Serota, direktor Tatea, za The New York Times. Francesco Bonami, koji je nekoliko puta bio i u Zagrebu, izjavio je da je Hirst "na svoj bombastičan, pretjerani način stvorio narativ kakav likovna publika još nije vidjela. Mnogi će ga nazivati kičem ili lošim ukusom, no više je od toga. To je Hollywood".

Meksički poduzetnik Martin Mobarak, kako smo nedavno pisali, po svoj je prilici spalio crtež kultne umjetnice Fride Kahlo da bi ga prodavao kao NFT, no to je realno jedna posve druga priča jer umjetnica više nije živa da sama donese odluku. Banksy je, pak, uništio rad "Djevojka s balonom" nakon što je prodan na aukciji. Radove su javno uništili i Michael Landy te Richard Wright.

Što se tiče NFT-a, dobru nam je definiciju svojedobno dao teoretičar Krešimir Purgar kad smo s njim razgovarali: "Ako taj fenomen promatramo iz marksističke perspektive, vjerojatno ćemo konstatirati da na svijetu danas postoje brojni ljudi koji su stekli bogatstvo zahvaljujući ‘neopipljivim‘ digitalnim platformama i da zato ne vide problem u tome da iskeširaju milijune za jednako neopipljivu umjetnost. Cijena takvih radova formira se prema tome koliko kupac ima novca, dakle subjektivno, a ne koliko rad vrijedi objektivno".