'JEDINA CRKVA KOJA OSVJETLJAVA JE ONA KOJA GORI' Kutija šibica koja je izazvala bijes kršćanskih udruga

Rad “Mala kutija šibica” argentinske umjetničke skupine Mujeres Públicas, dio skupne izložbe “Stvarno korisno znanje”, netom otvorene u Muzeju Reina Sofia u Madridu, izazvao je velike polemike u španjolskoj javnosti. Naime, skupina kršćanskih udruga kojima je na čelu Asociación Espańola de Abogados Cristianos (u slobodnom prijevodu Španjolsko udruženje kršćanskih advokata) pokrenula je peticiju da se s izložbe ukloni rad koji je po njihovom mišljenu sporan te da se smijeni ravnatelj muzeja Manuel Borja-Villel, budući da, kako navode, “koristi sredstva iz državne blagajne, koja sponzorira muzeje, kako bi uvrijedio kršćane”.

Naime, rad iz 2005. godine sastoji se od kutije šibica; na jednoj je strani prikazana crkva kako gori, na drugoj strani piše: “Jedina crkva koja osvjetljava je ona koja gori. Pridonesi!” Ova se rečenica atribuira ruskom misliocu Piotru Kropotkinu, dok je kasnije postala motom španjolskog anarhista Bonaventure Durrutija, ubijenog na početku Španjolskog građanskog rata.

Postoji pozadina

Po cijeloj se Španjolskoj skupljaju potpisi da se rad ukloni s izložbe (do sada je skupljeno 30 tisuća, a mnogo manje, oko pet tisuća, za ostavku ravnatelja), dok se s druge strane potpisuje međunarodna peticija za slobodu umjetničke riječi. Čitavu polemiku prenose svi španjolski mediji, uključujući i vodeće dnevne novine poput El Paisa te državna televizija. Na čelu su izložbe hrvatske kustosice Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurlin, koje čine kolektiv WHW. One smatraju da u pozadini cijele priče leži važno pitanje. “Rad je predstavljen kao dio veće instalacije s materijalima kolektiva nastalim u posljednjih desetak godina. Odnose se na teme prava žena, s fokusom na pravo na abortus koji je još uvijek zabranjen u većini zemalja Latinske Amerike zbog jakog utjecaja Katoličke crkve. Zahtijevati cenzuru tog rada znak je maliciozne manipulacije koja rad čita izvan njegova povijesnog i suvremenog konteksta, s ciljem nametanja vlastite netolerantne pozicije koja ušutkava muzej kao mjesto sučeljavanja kritičkih stavova”, kažu kustosice.

Naime, upravo je ovog rujna španjolska vlada morala odbaciti plan da uvede novi, puno stroži zakon o abortusu zbog niza demonstracija koje su se odvijale diljem zemlje. Nema, dakle, sumnje da je kršćanske organizacije uvrijedio i drugi rad argentinskih umjetnica na izložbi, u sklopu kojeg piše: “Da je papa žena, abortus bi bio u zakonu”.

Potpisi podrške

I dok kršćanske organizacije pozivaju na ostavku ravnatelja muzeja, inače doktora filozofije i povijesti umjetnosti s Yalea, navodeći da je “antikatolički pristran”, dnevno pristižu tisuće potpisa za podršku muzeju.

Mnoge su umjetničke institucije, među kojima su i CIMAM, međunarodno udruženje muzeja te L’Interna-tionale, udruženje šest europskih umjetničkih muzeja, stale u obranu prava na umjetnički rad. “Želimo iskazati zabrinutost i reći svoj stav o tome koja je uloga muzeja danas. Muzeji nisu lifestyle institucije, već ozbiljna mjesta”, izjavio je Vasif Kortun, član CIMAM-a.

Isti se stav navodi i u priopćenju L’Internationale: “Javni muzej nije mjesto koje treba stvoriti umjetnu harmoniju u svijetu prepunom konflikata. Nije ni mjesto da šokira građane avangardnim radom, bez poštovanja prema njihovim stavovima. Ovdje se izlažu umjetnička djela koja postavljaju važna pitanja.”

Uz Picassovu ‘Guernicu’

Tvrdnja da rad aludira na paljenje crkve, nadodaju, pojednostavljenje je njegova konteksta: “Vjerujemo da demokratsko društvo mora tražiti da javni muzeji ne budu samo sredstva za legitimizaciju ili reprodukciju već uvriježenih stavova, već trebaju preispitivati te stavove. Rad ‘Mala kutija šibica’ ne može se tumačiti jednoznačno. Aludira, među, ostalim, i na to da velika promjena često dolazi od nečeg naizgled malog i skromnog, poput kutije šibica.”

Ravnatelj muzeja Manuel Borja-Villel navodi: “Muzej poštuje slobodu umjetničkog izražavanja, jednako kao i slobodu mišljenja ljudi čiji su osjećaji povrijeđeni.”

U Muzeju Reina Sofia, u kojemu se od važnih umjetničkih djela nalazi i Picassova “Guernica”, kustosice WHW su na međunarodnoj izložbi “Stvarno korisno znanje” okupile 34 umjetnika i kolektiva. Među njima su i hrvatski umjetnik Mladen Stilinović te Jacob Appelbaum, suradnik Erica Snowdena.

Izložba se oslanja na pojam stvarno korisno znanje koji su u 19. stoljeću uveli radnički klubovi u Britaniji, pokušavajući sami organizirati svoje obrazovanje. Odnosno, inzistira na univerzalnoj i javnoj ulozi obrazovanja.