PALAIS DE TOKYO

Kontroverznu sliku posjetitelj muzeja u Parizu poprskao bojom: ‘Promovira pedofiliju‘

Miriam Cahn. Palais de Tokyo, postav izložbe prije incidenta

 Sandrine Marty/Afp/Profimedia/Sandrine Marty/afp/profimedia
Slika Miriam Cahn pod nazivom ‘fuck abstraction!‘ već je ranije izazvala bijes desničara. Umjetnica da ju je naslikala nakon što je vidjela izvješća o masovnim grobnicama u Ukrajini

Slika Miriam Cahn pod nazivom "fuck abstraction!" izložena u Palais de Tokyo u Parizu nakon što je izazvala bijes desničara koji smatraju da promiče pedofiliju ponovno je dospjela na naslovnice u Francuskoj. Kako javlja agencija France-Presse u nedjelju poslijepodne, posjetitelj kojeg u Palais de Tokyo opisuju kao "stariju osobu," poprskao ju je je ljubičastom bojom. Počinitelj tog čina rekao je za AFP kako je nesretan prizorom koji rad prikazuje, a prema njegovim riječima radi se o sceni seksa između djeteta i odrasle osobe. Uslijedile su brojne reakcije, među ostalim, oglasio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron putem Twittera: "Napasti djelo znači napasti naše vrijednosti. U Francuskoj je umjetnost uvijek besplatna, a poštovanje kulturnog stvaralaštva zajamčeno."

Rima Abdul Malak, francuska ministrica kulture, rekla je pak za Franceinfo: "To je izravan napad na slobodu izražavanja, što je prilično ozbiljno."

Franceinfo, koji je prvi izvijestio o vandalizmu na izložbi Miriam Cahn, objavio je i fotografiju koja prikazuje njezin rad poprskan ljubičastom bojom. Navodi se da je osoba koja je to učinila sakrila boju u bočicu za lijekove

Slika će unatoč svemu prema riječima Guillaumea Désangesa, predsjednika Palais de Tokyo, ostati izložena do kraja u dogovoru s umjetnicom odnosno sve do zatvaranja njezine izložbe koju je dosad vidjelo. 80 tisuća ljudi.

Već ranije, Miriam Cahn i muzej jasno su dali do znanja da je djelo odgovor na kršenja ljudskih prava u Ukrajini, ali konzervativni političari i skupine za prava djece smatraju da promiče pedofiliju.

U tom svom djelu Cahn naime predstavlja dvije figure od kojih ona manja ima vezane ruke i izvodi oralni seks nad većom. Umjetnica je izjavila da ju je naslikala nakon što je vidjela izvješća o masovnim grobnicama u ukrajinskom gradu Bucha i silovanjima od strane ruskih vojnika 2022. Određeni političari i organizacije, međutim, zatražili su njezino uklanjanje, iako je francusko Državno vijeće utvrdilo da se slika može izložiti na temelju toga što ne predstavlja pedofiliju i što se kvalificira kao sloboda izražavanja. "Pod ovim uvjetima, sudac u Vijeću smatra da izlaganje ove slike, na mjestu koje je posvećeno suvremenom stvaralaštvu i poznatom kao takvom te popraćeno detaljnom kontekstualizacijom, ne uzrokuje ozbiljnu i očito nezakonitu štetu najboljem interesu djece ili dostojanstvu ljudskih osoba", napisalo je Vijeće.

U ožujku su određene organizacije lobirale kod nižeg suda da se slika ukloni s izložbe. Sud je ipak odbio to učiniti iz razloga sličnih onima koje je navelo Državno vijeće. Sylvie Vidal, sutkinja koja stoji iza slučaja, izjavila je: "Slika nije dječja pornografija. Temeljne slobode o kojima je riječ su sloboda izražavanja i sloboda stvaranja."

No čak i nakon te odluke, mnogi su nastavili osuđivati rad. Direktor Foruma demokracije, desničarske stranke u Nizozemskoj, ustvrdio je u videu koji je kružio Twitterom da je to djelo primjer "banaliziranja pedofilije".

Uz negodovanje koje nastavlja rasti, neki od vodećih ravnatelja muzeja u Francuskoj potpisali su otvoreno pismo objavljeno u Le Mondeu u kojem su se ispričali što su tako dugo šutjeli o tome. Izjavili su da je polemika pobrkala aktivizam s cenzurom - i rekli da je ovo opasan, sklizak teren koji ima potencijalni utjecaj izvan Francuske. Kao primjer su iznijeli nedavnu kontroverzu oko Michelangelova Davida na Floridi.

"Naša odgovornost nije cenzurirati ili dopustiti cenzuru, već boriti se da ponudimo prostor slobode, propitivanja, tako da umjetnost uvijek može pronaći mjesta gdje može cvjetati bez straha", napisali su ravnatelji. "Još više od cenzure moramo se bojati autocenzure. Muzeji moraju biti utočišta emancipacije i inteligencije u vremenu polarizacije mišljenja i medijskih linčeva. Ako dopustimo da strah od kontroverzi i napada preuzme mjesto interesu za radove ili projekate koji nam se nude, tada bismo se odrekli načela na kojem se temelje naša otvorena društva."

Među potpisnicima su Laurent Le Bon, predsjednik Centra Pompidou, Chris Dercon, voditelj Grand Palaisa i Christophe Leribault, voditelj Musée d‘Orsay i Musée de l‘Orangerie.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:46