U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izložba "Kamenice davno nestalih mora" koja donosi pogled u povijest te zanimljive i neobične skupine školjkaša.
Kakvog su okusa svima je manje-više poznato, luksuzna su delicija na glasu i kao afrodizijak, no što su zapravo kamenice, kako su živjele u geološkoj prošlosti u odnosu na današnje, što im pomaže u preživljavanju kriznih razdoblja te kako doprinose bioraznolikosti, sve to posjetitelji mogu saznati na ovoj izložbi na kojoj je prikazano preko stotinu primjeraka kamenica, koje se čuvaju u desetak muzejskih zbirki.
"Danas kamenice uglavnom žive blizu obale, pričvršćene za podlogu, a sagledavanjem njihova današnjeg načina života moguće je rekonstruirati okoliše u kojima su nekada obitavale. U vremenu kad se sve oko nas mijenja, svjedoci smo pogubnog djelovanja naglih promjena na osjetljive organizme. Stoga se okrećemo i primjerima iz geološke prošlosti i tražimo razloge zašto su neki organizmi bili uspješniji od drugih u preživljavanju. Među takvim, otpornim, organizmima su i kamenice", ističu iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
"Premda neugledna izgleda, ali čvrste i prilagodljive, već milijunima godina doprinose bioraznolikosti i opstanku mnogih morskih organizama. Kamenice se lako fosilno sačuvaju, a današnje vrste mogu doživjeti tridesetak godina. Zbog razmjerno duga životnog vijeka, mogu nam dati uvid u kratkoročne temperaturne oscilacije tijekom geološke prošlosti na temelju geokemijskih i izotopnih analiza ljušturnih lamina, koje se tijekom rasta nadograđuju poput godova".
Prema riječima Marije Bošnjak, autorice izložbe, ideja o izložbi "Kamenice davno nestalih mora" nastala je još prije dvije godine, u vrijeme kada je Hrvatski prirodoslovni muzej bio zatvoren za posjetitelje te je 2023. godine pripremljena istoimena izložba u virtualnom obliku. "S obzirom na iskazani interes, predložili smo izložbu i u klasičnom postavu u novootvorenom prostoru Muzeja".
Okosnica izložbe su odabrani predstavnici skupine Ostreida (kamenice, oštrige) iz razdoblja kenozoika najmlađe geološke ere koja započinje prije otprilike 66 milijuna godina, a koji se čuvaju u fundusu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz primjerke iz Hrvatske izloženi su i pojedini uzorci iz komparativnih zbirki s područja Francuske i Italije. Većina izloženih uzoraka po starosti pripada geološkim epohama eocenu i miocenu, unutar kojih su zabilježene prosječne temperature više nego danas, a koje su potaknule "bujanje" kamenica u tadašnjim morima. Pored geoloških i bioloških osobitosti, kamenice su predstavljene i kroz druge aspekte, donoseći različite zanimljivosti.
Izložba ostaje otvorena do 28. svibnja 2025.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....