NEIZVJESNA SUDBINA GALERIJE NOVA Izbacuje li Holding umjetnike iz centra grada?

AGM je, poznato je, ušao u proces restrukturiranja. No, nije poznato kako će se to odraziti na Galeriju Nova na adresi Teslina ulica broj 7.

Naime, kako navode kustosice iz WHW-a: “Razgovor s kolegama o ovoj temi u prostoru Galerije prije mjesec dana iznenada su prekinuli revni djelatnici Zagrebačkog holdinga pojavivši se s metrom u rukama jer su, kako su nam objasnili, morali premjeriti galeriju da bi Holding mogao računovodstveno izraziti komercijalni potencijal svoje nekretnine”.

Zabrinutost kustosica je razumljiva, teško bi se moglo nazvati paranojom kad vam netko već mjeri kvadrate. Stoga su za danas u Hrvatskom novinarskom društvu sazvali konferenciju za novinare na kojoj će se govoriti o sudbini galerije, ali i šire. Naziv tribine je “Trebaju li Zagrebu male kulturne institucije”.

Bez ugovora

Kako objašnjava Sabina Sabolović, jedna od kustosica WHW-a: “Iako smo već duboko ušli u veljaču, mi ugovor za vođenje galerije nemamo, imamo samo usmena obećanja. Javila nam se nova direktorica AGM-a Svjetlana Dizdar, još krajem prošle godine, i rekla da će biti sve u redu, no od tada nema ama baš nikakvog pomaka. I Vesna Kusin nam je dala usmenu potvrdu da će biti sve u redu, no konkretne potvrde nemamo.”

Dogradonačelnica Vesna Kusin nije nam se jučer javljala na telefon, no u poslijednjem razgovoru koji smo vodile o situaciji vezanoj uz galeriju, a bilo je to ljetos, kada je stigla prijetnja da će ih izbaciti, pa je naknadno povučena, Kusin je rekla kako stoji iza rada ovih kustosica.

U Mihanovićevoj

Četiri kustosice, kako bi dodatno upozorile na problem, odlučile su tiskati knjižicu, koja prati povijest ove galerije, dizajnirao ju je Dejan Kršić, još jedan član galerije.

Kao i galeriju na susjednoj adresi, Forum u Teslinoj ulici broj 16 (koja je i sama nedavno prošla turbulentno razdoblje), Galeriju Nova sedamdesetih su godina osnovali umjetnici. Čini se, u stvari, da je to bilo doba kada su najvažnije galerije i pokretali umjetnici.

Forum su 1979. osnovali Edo Murtić, Frano Šimunović, Kosta Angela Radovani...

Galeriju Nova su 1975. osnovali Ljerka Šibenik i Mladen Galić, u sklopu Centra za kulturnu djelatnost socijalističke omladine Zagreba, i bila je drukčijeg predznaka.

Iduće bi se godine trebalo navršiti, dakle, četrdeset godina njezina djelovanja. Prva je izložba otvorena u listopadu, u toplu zagrebačku jesen, a prva je adresa bila Mihanovićeva 28 (u Teslinu je prebačena nešto kasnije).

Bilo je riječ o skupnoj izložbi, a među izlagačima je bila i Marina Abramović, danas jedna od najpoznatijih i najvažnijih umjetnica svijeta, čiju je retrospektivu u njujorškoj MoMA-i posjetilo gotovo milijun ljudi.

Tada je beogradska umjetnica bila na samom početku svog djelovanja, a velik joj je uzor bio Tomislav Gotovac.

Među izlagačima su bili i Eugen Feller i Dean Jokanović Toumin, koji su dobili nagradu Sedam sekretara SKOJ-a.

Sudbina AGM-a

U studenom je izlagao Braco Dimitrijević, a u prosincu Ivan Kožarić.

Izlagalo je, tada, niz avangardnih umjetnika, među kojima su Aleksandar Srnec, Jo Klek, umjetnici iz EXAT-a 51. Prijelaz iz 1976. na 1977. označila je izložba Andrije Maurovića, a prijelaz iz 1979. na 1980. izložba Mladena Galića na temu “Oblikovni identitet galerije Nova”; ovaj je oblikovni identitet plakata i kataloga također bio važan segment. Izložba kompjutorske animacije osamdesetih pratila je duh vremena. “Postoji prijetnja da se izgubi prostor u kojemu galerija trenutno radi, a prati je i desetljeće neinvestiranja u održavanje svih segmenata njezinog prostora”, kažu kustosice, i nadodaju:

“Ljetos je u zadnji čas spriječen pokušaj da AGM ukine ovu instituciju. To je zaustavila gradska vlast, ali bez javne argumentacije. U međuvremenu je AGM ušao u proces restrukturiranja i nije jasno kako će se to odraziti na galeriju.”

Pitanje Bakića

Kustosice koje su uspjele ostvariti međunarodnu karijeru, pa su tako primjerice bile na čelu izložbi “Kolektivna kreativnost” u Kunsthaleu u Kasselu, te Bijenala u Istanbulu, i same su, spletom okolnosti, često izlagale umjetnike koji su prisutniji vani nego kod nas. Kod nas su, naime, ponekad i nevidljivi: Vlatka Horvat, David Maljković, Sanja Iveković, Mladen Stilinović. Ivan Picelj je, zajedno s Iveković i Maljkovićem, ovdje imao svoju posljednju izložbu.

Kustosice zanima umjetnost koja je čvrsto ukorijenjena u društvo, i postavlja najvažnija pitanja koja se tiču društva, i politička i ekonomska.

Galerija Nova je i prva javno postavila pitanje o sudbini ostavštine Vojina Bakića.