VELIKA SVEČANOST

Od Kamena sudbine do najvećeg dijamanta na svijetu: mistični predmeti na krunidbi Charlesa III.

Kruna sv. Edwarda u Westminster Abbeyju, lipanj 2013.

 Avalon/Avalon/Profimedia
Uoči Charlesove krunidbe, međutim, neki Južnoafrikanci traže od Britanije da vrati najveći dijamant na svijetu

U subotu 6. svibnja, u tisuću godina staroj ceremoniji, u Londonu će se održati posljednji preživjeli obred krunidbe u zapadnom svijetu. Iako su suptilne promjene planirane za krunidbu kralja Charlesa III., najavljena je "skraćena" verzija, ceremonija je ipak još uvijek vjerski događaj koji u prvi plan stavlja političko-teološku viziju britanske države kao unije nacija i naroda pod Bogom.

Najsvetiji dio postupka, međutim, nije krunidba, nego pomazanje koje se iz poštovanja neće snimati. Kralj Charles III. sjedit će na krunidbenoj stolici svetog Edwarda, nazvanoj po Edwardu Ispovjedniku, i napravljenoj da drži Kamen sudbine, također poznat kao Stone of Scone, na kojem su se škotski kraljevi krunili od pamtivijeka sve dok posljednjeg kralja 1296. nije porazio Edward I. Ta je stolica nekoć bila pozlaćena i obojana, no unatoč tome što se otad koristila na svakoj krunidbi, u nekom je trenutku ostala iznenađujuće nezaštićena jer je išarana natpisima, uključujući podatak da je izvjesni P. Abbott spavao u njoj 15. na 16. srpnja 1800. Stone of Scone je 1996. godine vratio u Škotsku tadašnji premijer John Major.

Charles će držati vladarevo žezlo - zlatni štap s ametistom, dijamantima, rubinima i smaragdima - koje predstavlja kontrolu nad nacijom, a imat će i vladarsku kuglu, zlatni globus s križem na vrhu. Vladarevo žezlo uključuje najveći brušeni dijamant na svijetu Cullinan I, poznat i kao "Velika zvijezda Afrike".

image

Čuvanje Kamena sudbine (Stone of Destiny), koji će imati središnju ulogu u krunidbi Kralja, u Westminster Abbeyju

Susannah Ireland/POOL/AFP

Kralj će biti pomazan na prsima, glavi i rukama uljem koje se nalazi u ampuli, zlatnom orlu napravljenom 1661. za krunidbu Charlesa II. Dizajn u obliku orla temelji se na ranijoj, manjoj posudi koja se, pak, temelji na legendi iz 14. stoljeća da se Djevica Marija ukazala svetom Thomasu Becketu i dala mu zlatnog orla i bočicu ulja za pomazanje budućih kraljeva Engleske. Tradicionalno se ulje stavlja u ampulu, a zatim se ulijeva u žlicu za pomazanje iz 12. stoljeća, u najsvetijem trenutku krunidbe. Ulje je posebno za ovu prigodu napravljeno u Jeruzalemu od maslina ubranih iz dva nasada na Maslinskoj gori, u samostanu Marije Magdalene i samostanu Uzašašća.

Zlatna žlica ili krunidbena žlica u koju se ulijeva ulje najstariji je predmet korišten u ceremoniji, a datira još iz 12. stoljeća. Spasio ju je od uništenja 1649. godine lojalni državni službenik koji ju je jedanaest godina poslije dao kralju Charlesu II. prilikom obnove monarhije. Čin pomazanja, kada nadbiskup dodiruje svetim uljem glavu, grudi i ruke vladara, potječe još iz starozavjetne Knjige kraljeva gdje se opisuje pomazanje Salomona za kralja.

A nakon što kralj bude pomazan, bit će odjeven u svećeničku odjeću: bijelu halju, tuniku od zlatnog platna i krunidbeni plašt nalik na ogrtač, poznat kao carski plašt - izrađen 1821. za nevjerojatno raskošnu krunidbu Georgea IV. - od zlatnog i srebrnog konca i svile te izvezen nacionalnim cvijećem Ujedinjenog Kraljevstva.

image

Stone of Destiny, Westminster Abbey, ceremonija dobrodošlice, travanj 2023.

Susannah Ireland/POOL/AFP

Odjeven kao svećenik-kralj, Charlesa III. zatim će okruniti nadbiskup od Canterburyja krunom svetog Edwarda, napravljenom 1661. za Charlesa II., ali s mnogim kasnijim izmjenama. Teška 2,07 kilograma, ukrašena je rubinima, ametistima i safirima, a posljednji je put korištena 1953. godine za krunidbu Elizabete II.

Nakon toga kralj će staviti carsku državnu krunu, koja je rekreirana šest puta od svoga prvog pojavljivanja u 16. stoljeću. Carska državna kruna koju će nositi Charles III. izrađena je 1937. godine za krunidbu kralja Georgea VI., zamijenivši krunu napravljenu za kraljicu Viktoriju. Kruna je ukrašena s 2868 dijamanata, a uključuje i safir svetog Edwarda, za koji se kaže da ga je u prstenu nosio Edward Ispovjednik, te dijamant Cullinan II, drugi po veličini kamen iz velikog dijamanta Cullinan, najvećeg dosad otkrivenog dijamanta. Pronađen je 26. siječnja 1905. u rudniku Premier Mine blizu Pretorije u Južnoj Africi. Imao je 3106 karata (621 gram), a danas se procjenjuje na 400 milijuna dolara.

image

Stone of Destiny, Westminster Abbey, ceremonija dobrodošlice travanj 2023.

SUSANNAH IRELAND/Avalon/Prof

Dijamant je nazvan Cullinan prema vlasniku rudnika Sir Thomasu Cullinanu. Kamen je kupila vlada južnoafričke države Transvaal i poklonila ga britanskom kralju Edwardu VII. za rođendan. Dijamant Cullinan brusili su majstori iz Amsterdama, po reputaciji najbolji na svijetu. Cullinan je razlomljen na devet velikih brušenih dijamanata i mnogo malih. Nakon smrti kralja Edwarda 1910., kralj George V. dao je postaviti Cullinan I i II u vladarevo žezlo i carsku državnu krunu.

Uoči Charlesove krunidbe, međutim, neki Južnoafrikanci traže od Britanije da vrati najveći dijamant na svijetu.

image

‘The head of the Sceptre with the Cross‘, 1953. Dio Kraljevske kolekcije

The Print Collector/Heritage Images/Profimedia/The Print Collector/heritage Images/profimedia

"Dijamant mora doći u Južnu Afriku. On mora biti znak našeg ponosa, našeg naslijeđa i naše kulture", rekao je za Reuters Mothusi Kamanga, odvjetnik i aktivist u Johannesburgu koji je pokrenuo i internetsku peticiju koja je prikupila oko 8000 potpisa da se dijamant vrati.

"Mislim da općenito afrički narod počinje shvaćati da dekolonizacija ne znači samo dopustiti ljudima određene slobode, nego također vratiti ono što nam je oduzeto."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 04:33