OMLADINSKE RADNE AKCIJE Kad je Žuži Jelinek priredila modnu reviju s manekenkama u minicama ispred slika Marxa, Lenjina i Tita

Povjesničarka umjetnosti Sanja Bachrach Krištofić i fotograf Mario Krištofić, koji su obilježili osamdesete godine i dizajn naslovnica glazbenih albuma, što smo mogli vidjeti i na nedavnoj njihovoj retrospektivi izložbi u MUO, u posljednje se vrijeme češće bave postavima izložbi, oblikovanja kataloga, ali i sami kustoski priređuju pojedine izložbe (npr. “Pozdrav iz Zagreba”).

Novu izložbu, “Omladinske radne akcije - dizajn ideologije” pripremaju u KIC-u, a otvara se u srijedu. Izložba je ujedno i obilježavanje prvih radnih akcija od kojih je prošlo sedam desetljeća, na prugama Brčko - Banovići te Šamac - Sarajevo. Radne akcije u društvu su bile pristutne preko četrdeset godina, a autori su među ostalim istražili kako su se medijska prezentacija, produkcija i načini promidžbe razvijali mijenjali s ritmom izmjena odnosa društva prema njima.

Materijali za izložbu prikupljeni su u nizu institucija od Zagreba do Beograda te privatnih posuditelja, izložit će se plakati, grafičke mape, knjige, omladinska brigadirska štampa, iskaznice, medalje, značke, odjeća, dakle, multimedijalna izložba (šteta, doduše, što je na manjem prostoru), kontekstualizirana kroz sociološka istraživanja, ponajprije knjigu “Svaki dan pobjeda” Reane Senjković s Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Murtić i Dedić

Na izložbi će se moći pogledati djela poznatih umjetnika vezanih uz radne akcije, jedan od kurioziteta izložbe je crno-bijeli kroki crtež Dušana Džamonje iz 1946. “Logor bihaćke brigade” iz Mape crteža Brčko - Banovići, potom akvarel “Radne akcije” Đure Sedera, “Gradnja tunela kroz Sljeme” Cate Dujšin, akvarel Ede Murtića pa “Trebinjska brigada” Otona Glihe... Mnoge od ovih radova rijetko imamo prilike vidjeti u javnosti. U radnim su akcijama, na posredan ili neposredan način, sudjelovali Ivan Picelj, Marijan Detoni, Mihajlo Arsovski, Ferdinand Kulmer, Vlado Kristl, Nikola Reiser, Miljenko Stančić. Također će se pokazati i naslovnice albuma nastalih i inspiriranih radnim akcijama, primjerice “Hej, haj brigade” Arsena Dedića te “Ivo Lola” Korni grupe, kao i modna revija Žuži Jelinek, održana uz ORA Sava 1970, gdje manekenke u minicama hodaju pozornicom kojom dominiraju fotopovećanja Marxa, Lenjina i Tita. Od dizajnerskih plakata istaknimo njih nekoliko za ORA Savu, među kojima je i onaj Mihajla Arsovskog (crno-bijela fotografija mladića i žuto-crvena tipografija) kao i naslovnicu Ivana Picelja za “Radne akcije omladine Hrvatske”.

Prijateljstva

Fotografije radnih akcija snimali su mnogI, od Milana Pavića, koji bilježi već i prve radne akcije, sve do Borisa Cvjetanovića - pred sam njihov kraj. Primjerice, od Milana Pavića pokazuje se fotografija iz 1946. snimljena na pruzi Brčko - Banovići: mladi, užurbani pioniri na uzavrelom suncu. Jedan od poznatijih ciklusa Borisa Cvjetanovića vezan JE uz temu radnika. Međutim, kako se približava kraj epohe, tako i entuzijazam opada pa, prema riječima Sanje Bachrach Krištofić, prizori sežu “od veličanstvenih radnih uspjeha, parada i inscenacija do otužnih i praznih bina usred kukuruzišta”. Mnoštvo je i fotografija iz dokolice omladine: sociološka su istraživanja pokazala, naime, kako se mnogi sjećaju ovih akcija najviše po prijateljstvima.

Istraženo je i današnje stanje mnogih umjetnina nastalih tijekom akcija, što je za razliku od primjerice spomenika NOB-u slabo obrađena tema. Jedan od primjera je skulptura “Tačkarica”, kojoj nedostaju ruke, riječ je o radu Koste Angelija Radovanija, nastalom 1947. za Pionirski grad nadomak Dubrave: tamo se, inače, nalaze neka od interesantnijih umjetničkih djela sa radnih akcija.

“Danas, u doba kada je volonterizam jedna od poželjnih socijalnih osobina, često se zaboravlja da je takav, organizirani rad postojao i prije”, kaže Sanja Bachrach Krištofić. Nije zgorega dodati ni kako se na akcijama provodilo masovno opismenjavanje, kao i osposobljavanje za različita zanimanja.

Inače, u spomenutoj knjizi “Svaki dan pobjeda” koja se uspješno bori protiv mnogih sveprisutnih stereotipa može se pročitati kako radne akcije nisu izmišljene u Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata, većimaju dulju povijest, odnosno prvi je međunarodni dobrovoljački pokret pokrenut 1920.s ciljem obnove razrušenog sela Esnes-en-Argonne.

A statistike govore sljedeće: 62.268 omladinaca izgradilo je 90 kilometara pruge Brčko - Banovići u sedam mjeseci. U nekoliko tjedana vojska od 217.234 omladinca izgradila je 242 kilometra pruge Šamac Sarajevo. Uslijedile su tisuće i tisuće omladinaca...