Otvoren hrvatski paviljon na Venecijanskom bijenalu, svaki dan nastupat će petero performera

Venecijansko bijenale počet će sutra i bit će otvoreno sljedećih sedam mjeseci, do 27. studenog. Ovaj put Hrvatska fizički nema paviljon, konceptualna ideja autora Tome Savića Gecana hrvatskim je paviljonom učinila sve prostore u Veneciji u kojima se održava bijenale i po kojima će svaki dan nastupati petero performera. Oni će svako jutro putem mobilne aplikacije dobiti instrukcije, algoritam će im reći gdje ići, koliko dugo trebaju biti pred publikom, u kojem se smijeru i kako kretati. Dobiti će čak i naputak – o čemu razmišljati.

Koreografiju njihovih nastupa napravila je Irma Omerzo, makar je izvođačima tu ostavljeno puno slobode. Projekt "Bez naziva (Hrvatski paviljon) 2022" u Veneciji je danas predstavila kustosica Elena Filipović, a bit će ga moguće pratiti na internet stranici www.croatianpavilion2022.com te na društvenim mrežama www.facebook.com/CroatianPavilionVenice

59. venecijansko bijenale, koje je lani zbog korone otkazano i premješteno na ovodišnji termin, naslovljeno je "Mlijeko snova" (The Milk of Dreams), što je referenca na seriju crteža nadrealističke slikarice i književnice Leonore Carrington, Britanke koja je serijal napravila 1950-ih u Meksiku. Puno kasnije objavljena je i knjiga "Mlijeko snova", priče, osebujne, koje podsjećaju na snove. Umjetničku direktoricu bijenala Ceciliu Alemani inspirirao je magični svijet koji opisuje Carrington, u kojem se život neprestano preobražava kroz maštu, u kojem se svatko mijenja i transformira, svatko može postati netko drugi, nešto drugo, drugačije. Ovo je bijenale, kako ga vidi Alemani, imaginarno putovanje kroz metamorfoze tijela i definicije čovječnosti.

Izložba 59. Bijenala fokusirana je na tri teme: predstavljanje tijela i njegove metamorfoze, odnos pojedinca i tehnologije, i povezanost tijela i Zemlje. Nagasak je na radovima žena i rodno "nekonformističkih" umjetnika.

Izložba će predstaviti radove 213 umjetnika iz 58 zemalja, a njih više od 180 prvi put sudjeluju na Biennalu.

Dio publike vjerojatno će biti začuđen izostankom radova koji se referiraju na rat u Ukrajini i globalnu krizu koju je on donio, no to je tema koju umjetnici do početka bijenala nisu uspjeli producirati.