Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, pripala je dizajneru Mladenu Orešiću.
Mladen Orešić (Rab, 1951.) diplomirao je i magistrirao na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču na Odjelu za industrijski dizajn (klasa prof. Hansa Holleina). Njegov profesionalni rad najčešće obuhvaća područje namještaja i interijera.
"Mladen Orešić, dizajner i mentor, ostavio je značajan trag u prostorima koje svakodnevno koristimo. Nakon završetka studija na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču, gdje je diplomirao i magistrirao pod mentorstvom Hansa Holleina, Orešić se brzo uključio u stvaranje inovativnih rješenja za tvornicu Jadran, koja mu je omogućila prve profesionalne projekte. Jadran ga je stipendirao i pružio priliku za profesionalni rad, što je rezultiralo plodonosnom suradnjom u razvoju različitih programa namještaja za široku upotrebu. Njegov rad na proizvodima poput programa namještaja Uni ’87 te stolica Ergoline i Modres utjelovljuje posvećenost promišljenom i dugotrajnom dizajnu...", piše Damir Gamulin u svome osvrtu "Dizajnerski i edukatorski polet Mladena Orešića" objašnjavajući da je njegova "modularna stolica Modres postala simbolom zagrebačke svakodnevice, ne samo kroz godine studentskog života u menzama ili kroz boravak u kulturnim institucijama poput Muzeja za umjetnost i obrt, već i u holovima, čekaonicama i drugim prostorima javnog života. Stolci Ergoline, Modres i Uni ’87 danas predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih primjera tzv. ‘skrivenog dizajna‘. To su dizajnirani predmeti koji neprimjetno oblikuju svakodnevni život – od sportskih dvorana i zdravstvenih ustanova do kulturnih i ugostiteljskih prostora. Prema riječima Marka Goluba, upravo ta prisutnost čini ih ikoničnima, ali i često neprimjetnima za običnog promatrača".
Kako podsjeća, "Orešićeva suradnja s Jadranom također uključuje rad na stolicama za Univerzijadu 1987., kada je Zagreb prolazio kroz radikalne infrastrukturne promjene. Tada su izgrađeni ili obnovljeni brojni sportski objekti, povećani kapaciteti studentskih naselja i razvijeni novi javni prostori.
Stolci Uni ’87 postali su simbol te transformacije, povezujući različite sfere urbanog života – od sportskih centara Jarun i Mladost do Autobusnog kolodvora u Zagrebu. Ovaj projekt nastao je u prijelaznom vremenu između socijalističkog sustava i suvremenog tržišnog gospodarstva, kada je dizajn igrao bitnu ulogu u modernizaciji društva...".
"Vezano za Univerzijadu, Jadran je u stalnoj ponudi imao uvozne programe za sportske tribine, ali smo ipak vođeni iskustvom uspješnog projektiranja i realiziranja opreme dvorane Zetra u Sarajevu za Olimpijadu i dvorane za SPENS u Novom Sadu, bili svjesni da je ekonomski opravdanije imati vlastiti proizvod. Stoga smo odlučili pokrenuti razvoj novog programa", prokomentirao je Orešić u jednom intervjuu.
Za radove izlagane na svim važnijim izložbama i sajmovima u regiji dobiva desetine nagrada. Pedagoškim radom bavi se od osnivanja Studija dizajna u Zagrebu 1989. godine kao profesor-mentor na kolegiju Projektiranje - industrijski dizajn. Kao mentor dobitnik je mnogih nagrada među kojima i prestižnih nagrada Red Dot, D&AD i IDEA Gold Award’s Industrial Designers Society of America. Sudjeluje u svim značajnim aktivnostima na promociji struke kao i na uspostavljanju statusa struke. Sudjeluje u radu povjerenstava RH na izradi Strategija dizajna RH i Strategiji dizajna namještaja RH. Član je mnogih ocjenjivačkih sudova, organizacijskih odbora i uredništava strukovnih manifestacija i publikacija te sudjeluje na znanstveno-stručnim skupovima. Odlikovan je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića 1999. godine.
Njegov, možda i najvažniji doprinos, onaj je u ulozi edukatora i mentora, mišljenja je Gamulin, koji napominje da je nakon uspjeha u industriji Orešić strast prema dizajnu prenio na nove generacije dizajnera pridonoseći osnivanju Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva, pokrenuo je, veli Gamulin, brojne projekte, uključujući Izložbu hrvatskog dizajna te izdavanje Godišnjaka hrvatskog dizajna (kasnije pod imenom Pregled hrvatskog dizajna), "dajući domaćoj sceni vidljivost i priznanje koje zaslužuje. Njegov rad uvelike je doprinio redefiniranju dizajna – od „estetskog luksuza“ prema shvaćanju dizajna kao ključnog društvenog i industrijskog alata".
Kako ukazuje Gamulin, Orešić je svoj rad opisao kao "disciplinirano istraživanje optimalnih rješenja koja zadovoljavaju zahtjeve proizvodnje, distribucije i uporabe" – "usmjerenje koje je bilo direktno suprotstavljeno tendencijama dizajna da se koristi kao ‘kozmetički‘ alat za uljepšavanje bez pravog sadržaja".
"Ono što Orešićev rad čini posebnim nije samo njegova tehnička izvrsnost ili prepoznatljiv dizajnerski rukopis, već istaknuta potreba da dizajn bude alat za društvenu promjenu, sredstvo za redefiniranje naše svakodnevice i unapređenje kvalitete života, a ne tek površinski alat za uljepšavanje stvarnosti. Njegovo vodstvo, inovacije i predanost ostaju inspiracija dizajnerima, ali i svima koji vjeruju da je dizajn mnogo više od funkcionalnosti ili estetike – da je to izraz naše kulture, naših vrijednosti i našeg identiteta. Dodjela nagrade za životno djelo Mladenu Orešiću priznanje je za njegov doprinos dizajnu u Hrvatskoj kroz njegove autorske radove, kroz pozicioniranje dizajna u našem društvu i kroz generacije koje je inspirirao", zaključuje Gamulin.
Sam je dizajner, u intervjuu za HDD, među ostalim rekao: "Vezano za Univerzijadu, Jadran je u stalnoj ponudi imao uvozne programe za sportske tribine, ali smo ipak vođeni iskustvom uspješnog projektiranja i realiziranja opreme dvorane Zetra u Sarajevu za Olimpijadu i dvorane za SPENS (Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu) u Novom Sadu, bili svjesni da je ekonomski opravdanije imati vlastiti proizvod. Stoga smo odlučili pokrenuti razvoj novog programa. Nakon Univerzijade za koju su opremani stadioni, dvorane, čekaonice, program Uni 87 postao je standardni program. Isti razvojni proces vrijedio je i za program kancelarijskog namještaja Codline kojim je prvo opremljena zgrada Ine pored Velesajma. Nadmetanje na opremanju kapitalnih objekata je uvijek bio dobar motiv za razvoj novih programa jer je značajno ubrzavalo procese razvoja i plasmana na tržište. Programi Modres i Ergoline nastali su u okviru plana razvoja programa kao cjelovite linije koje su trebale zamijeniti dotadašnji asortiman raznih pojedinačnih proizvoda. Sam dizajn tih proizvoda nema tipoloških odrednica koje bi proizlazile iz stilova ili trendova. Proizvodi su funkcijom i kvalitetom morali zadovoljiti najviše standarde inkluzivnog korištenja, a oblik, karakter i estetika proizašli su iz samog njihovog smisla. Kao takvi su autentični i originalni, što je prepoznato i na tržištu i od struke. Svaki od programa je proizveden u nekoliko stotina tisuća komada, još su u funkciji, a neki se i proizvode iako tvornica nije preživjela sustavno upropaštavanje. Danas je teško vjerovati da se u jednom razdoblju proizvodilo 12000 stolaca Modres mjesečno i da je ukupan broj proizvedenih sigurno blizu milijun".
Otvara se izložba
Orešiću će nagrada biti dodijeljena u petak 10. siječnja u 19 sati u Laubi - kući za ljude i umjetnost, gdje se otvara bijenalna Izložba hrvatskog dizajna 23/24 – najveća izložba suvremenog dizajnerskog stvaralaštva u Hrvatskoj. U sklopu otvorenja bit će održana i svečana dodjela Nagrada HDD-a, za koje se ove godine natječe čak 346 radova u devet profesionalnih i devet studentskih kategorija, koji sežu od dizajna vizualnih komunikacija, oblikovanja knjiga, digitalnih medija, dizajna ambalaže, produkt dizajna, mode i koncepata do prostornih i grafičkih intervencija, kao i cjelovitih projekata i proizvoda.
Izložba hrvatskog dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj, koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja. Ovim izdanjem izložbe navršava se 25 godina od njenog osnutka, a bit će predstavljeno čak 346 dizajnerskih ostvarenja od ukupno 706 prijavljenih. Nadolazeće je izdanje izložbe imalo daleko najveći odaziv dosad,a riječ je i o najobimnijoj selekciji – za nagrade u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija natjecat će se 241 profesionalni i 105 studentskih radova. Radove je izabrala Selekcijska komisija koju su činili Sarah Baron Brljević, Lana Cavar, Lana Grahek, Sven Jonke, Maša Milovac, Sean Poropat i Gala Marija Vrbanić, a njima će se u nadolazećim danima u Ocjenjivačkom sudu izložbe pridružiti i dvoje međunarodnih članova – kosovska dizajnerica Nita Salihu Hoxha i multidisciplinarni dizajner iz Nizozemske Peter Bilak.
Od 10. siječnja 2025. svi selektirani radovi bit će objavljeni i na online platformi koja je uspostavljena povodom prethodnih izdanja. Na otvorenju izložbe održat će se i promocija tiskane publikacije Pregled hrvatskog dizajna 23/24 na preko 500 stranica te svečana dodjela Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva.
Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva
Osim nagrada i priznanja u svih 9 profesionalnih i studentskih kategorija, i ovog puta bit će dodijeljena i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva. Ova nagrada dodjeljuje se projektu koji je, prema ocjeni Međunarodnog ocjenjivačkog suda, svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom značajno odskočio u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije. Velika nagrada bit će proglašena na otvorenju Izložbe hrvatskog dizajna u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u siječnju 2025. Nominirani su dokumentarni serijal Moderna vremena autora, producenta i scenarista Dubravka Merlića, autora, producenta i skladatelja Mateja Merlića, redatelja Tomislava Šobana i koscenaristice Matee Milić (rad naručiteljice Hrvatske radiotelevizije nastao je u prosincu 2023. godine), 74. i 75. Dubrovačke ljetne igre dizajnera Zorana Đukića (2023. i 2024.) te Kasper Andreasen – High Capacity dizajnera Tonija Urode (rad realiziran u rujnu 2023. godine naručio je Kasper Andreasen, Berlin M HKA, Antwerpen Roma Publications, Amsterdam)
Moderna vremena - dokumentarni serijal
Dokumentarni televizijski serijal “Moderna vremena” kroz sedam epizoda obrađuje povijest hrvatskog dizajna od 1950. do 2020. u ekonomskom, političkom i socijalnom kontekstu te izdvaja ključne dosege, osobe i skupine koje su obilježile pojedino desetljeće. ”Moderna vremena” emitirana su u prime-timeu Prvog programa HTV-a od prosinca 2023. do siječnja 2024. godine.
Prema obrazloženju Selekcijske komisije, "ovom nominacijom nagrađuje se iscrpan istraživački i novinarski rad čiji je krajnji rezultat djelo od fundadamentalne važnosti za razumijevanje i valorizaciju hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950-ih godina do danas. Radi se o slojevitom televizijskom serijalu od sedam tematski zaokruženih cjelina koje na dojmljiv i kreativan način kontekstualiziraju i analiziraju poslijeratnu hrvatsku dizajnersku proizvodnju, spretno preplićući njene refleksije/implikacije kroz prostor i vrijeme, te trasirajući smjernice ka budućnosti. Neovisno od već spomenutog historiografskog i prosvjetiteljskog aspekta, serijal se odlikuje i vrlo ambicioznom produkcijskom razinom, počevši od inovativnog i posvećenog autorskog koncepta preko epizodno koncipirane scenografije do grafičkih materijala i vizualnih komunikacija. U pitanju je projekt koji će postaviti nove standarde unutar svog sektora i šire".
74. i 75. Dubrovačke ljetne igre
Na plakatima su ponovno portreti naoko karakterističnog dubrovačkog bilja: agava i opuncija, dubrovački koralj i dubrovački gospar, kažu iz HDD-a. "Opuncije su prvi put uočene na Lastovu 1911., a izvorno su iz Meksika – baš kao i agave, koje su tu stoljeće dulje. Dubrovački koralj stigao je iz Gvatemale, a gospar je porijeklom iz Brazila. Vizuali tako otvaraju pitanje granice između našeg/dubrovačkog i stranog/tuđeg, odnosno starog i novog. Na gotovo praznom plakatu prikazan je horizont u suton, neopipljiva granica između dana/noći, neba/mora, poznatog/nepoznatog – prag preko kojeg ulazimo u mističnost noći, odnosno samih izvedbi na Ljetnim igrama. S osnovnog plakata suton kao da se razlijeva po svim ostalim identitetskim materijalima".
"Vizualni identitet za 74. i 75. Dubrovačke ljetne igre autor je uspješno nastavio razvijati unutar ranije uspostavljenog identitetskog koncepta iz 2022. godine, koji se inovativno oslanja na prirodu kao nepravedno zanemaren element atmosferičnosti dubrovačkog festivala. U svakom od izdanja priroda je interpretirana na sceničan, grafički inovativan način, koji je dizajnerskim izričajem nedvojbeno u službi ovog važnog festivalskog događanja...", poručuje Selekcijska komisija.
Kasper Andreasen – High Capacity
Prema informacijama HDD-a, knjiga umjetnika Kaspera Andreasena sastoji se od fotokopiranih kolaža nađenih efemeralija koje je umjetnik prikupio u Londonu, Kopenhagenu, Pragu i Amsterdamu od 1998. do 2003. Knjiga je izdana u sklopu izložbe High Capacity u M HKA, Antwerpen, 2023. Knjiga sadrži 203 kolaža, umjetnikov uvodni esej i numerirani popis kolaža.
"Dizajn knjige umjetnika Kaspera Andreasena gotovo je radikalan u svojoj jednostavnosti. (...) Zbog mnogobrojnosti prijavljenih radova po prvi puta dizajn knjiga i publikacija na bijenalnoj izložbi hrvatskog dizajna dobiva posebnu kategoriju, a žiri je nominacijom odlučio staviti fokus na autora koji ovom mediju pristupa rijetko viđenom posvećenošću i pažljivošću, od najsitnijih strukturnih detalja do same pripreme i tiska. Dizajn ove knjige zapravo je u svojoj tišini, suptilnosti i skromnosti – glasan", zaključuje Selekcijska komisija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....