Pred njegovim su objektivom prošetale i najveće zagrebačke ljepotice s kraja 19. stoljeća

Možda su danas za njega čuli samo oni koji se bave poviješću fotografije, ali nekad je Ivan Standl (1832. – 1897.) bio jedan od najpoznatijih zagrebačkih fotografa, a njegovi portreti bili su svojevrsni statusni simbol među Zagrepčanima. Taj rođeni Čeh u Zagrebu se skrasio sredinom 19. stoljeća i tu je vodio atelje više od trideset godina sve do svoje smrti 1897. godine. Iza sebe je Standl ostavio pravo fotografsko blago, no ono što danas najviše privlači su njegove vizure Zagreba.

Mizi Duschek s Ankom i Verom Jelačić,1875.

MUO

Izložba u Muzeju grada Zagreba njemu posvećena, prva dosad na kojoj se može vidjeti njegov veliki i žanrovski raznolik opus, vraća nas u prošlost i donosi pogled na Zagreb kakav je bio nekad – od portreta građana preko "portreta" grada do kulturne i prirodne baštine. Posebno je zanimljiva cjelina posvećena velikom zagrebačkom potresu 1880. godine – Standl kao kroničar potresa na svojim je fotografijama bilježio štete na građevinama, ali istodobno je ostavio i vrijedno svjedočanstvo o tome kako su nekad izgledale neke od najvećih gradskih znamenitosti. Zanimljivo je vidjeti na njegovim fotografijama na primjer zagrebačku katedralu prije potresa sa starim tornjem ili pak pročelje Svete Katarine, posve drugačije od onog koje je ta crkva kasnije u obnovi dobila.

Palača baruna Vranyczany-Dobrinovića, 1883. – 1895.

MGZ

Anka Guteša i Vjekoslava Lechner, 1879. – 1881.

MUO

Njegova žanrovska svestranost, ističu u Muzeju grada Zagreba, odredila je koncepciju izložbe koja u četirima tematskim cjelinama okuplja najreprezentativniju građu iz renomiranih lokalnih zbirki i nastoji pokazati zašto ga je Gjuro Szabo, davnašnji ravnatelj ovoga muzeja, prozvao "nenadkriljenim zagrebačkim fotografom".

Kaptolska vijećnica, oko 1875.

Vrazovo šetalište nakon potresa 1880., kraj 1880.

MGZ

Standlovu prvu monografsku izložbu Muzej grada Zagreba priređuje u partnerstvu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Muzejom za umjetnost i obrt u povodu 190. obljetnice njegova rođenja i 125. obljetnice smrti. Autorice izložbe su Dubravka Stančec (MGZ), Ivana Gržina (HAZU) i Dunja Nekić (MUO) dok postav i vizualni identitet potpisuju Sanja Bachrach Krištofić, Mario Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić.

Unutrašnjost crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama nakon potresa 1880., 1881.

MGZ

Zagrebačka katedrala prije potresa 1880.