Prozvani arhitekt o zgradi koja je prozvana najružnijom u Zagrebu: Baš sam ju dobro napravio!

Nedavno objavljeni tekst na blogu Zrinke Paladino, arhitektice i nekadašnje zamjenice pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, o zgradi Instituta za medicinska istraživanja, izazvao je veliku pozornost javnosti. Paladino je zgradu čija je gradnja počela prije tri godine prozvala najružnijom zgradom u Zagrebu. Osnovne zamjerke zgradi odnose se na njezinu poziciju, "naginje" se nad pješački prostor, i veličinu, zatvara pogled prema Sljemenu.

"Prva šesterokatnica nasilno ugurana u vrijedni ozelenjeni pojas Ksaverske ceste grubo je narušila vizuru prema Sljemenu, nelogičnim i neopravdanim volumenom nadvila se i nad pješake, a analizom njezina oblikovanja dali bi se ispisati romani. Recentna, a formom, materijalima i teksturama nazadna. Nova, a stara. Golema, surova i bezdušna", napisala je Paladino na svom blogu na kojem najmanje jednom mjesečno objavi tekst kojem posveti puno vremena i truda istražujući razne okolnosti važne za tekst koji objavljuje.

Navedena zgrada ima oblik koji je arhitektonski osmislio i oblikovao arhitekt Senad Nanić, on, naravno, ima sasvim drukčije mišljenje od kritičarke. Smatra da je riječ o osobnom stajalištu arhitektice Paladino.

Arhingtrade je bila tvrtka koja je bila zadužena za projektni dio zgrade, elektro, vodovodne i druge instalacije, ali, kako ističe direktor Mate Žagar, "za izgled je zadužen arhitekt Nanić. To što se zgrada nekome ne sviđa, to je stvar ukusa. Zgradi je netko dao dozvolu, a to što su ljudi ljubomorni na njezin izgled ili im se ona ne sviđa, to nije naša stvar. Meni je zgrada lijepa, ona svojim oblikom štiti pješake koji ulaze u zgradu".

Zgrada financirana u 85-postotnom iznosu sredstvima EU trebala je imati staklene zidove, koliko se može vidjeti po prezentaciji objavljenoj početkom njezine gradnje, ali se od toga odustalo. - Ja sam autor te građevine, od početka sam u tom projektu, projektant sam arhitekture i glavni projektant, uključen i u projektantski nadzor, deset godina sam se borio za taj projekt. Zgrada Instituta ne narušava vizuru, jer vizure prije gradnje i nije bilo. Vizura prema Sljemenu otvara se tek nakon zgrade Instituta - rekao nam je Nanić.

"Kada sam prije desetak godina, kao tadašnja zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, svjedočila smijehom začinjenom razgovoru ondašnjeg pročelnika i nadležnih referenata o planiranoj šesterokatnici u tom prostoru, pomislila sam kako se neslano šale. Nažalost, šala je ubrzo pretočena u zbilju i vrijedni je, pitomi i ozelenjeni potez krasne Ksaverske ceste zauvijek narušen. Naružile su njega i neke druge nesretne i nespretne realizacije, ali ‘imi‘ je ‘vrh‘ dekadencije i nasilja nad tim prostorom i njegovim ljudima", navela je Paladino u svom blogu. Nanić nam je rekao da, naprotiv, njegova zgrada definira ono što do tada nije bilo riješeno u tom području. - Taj objekt artikulira prostor koji je do tada bio neartikuliran, njegov volumen proizlazi iz prostornih zahtjeva Instituta i smatram da sam ga riješio na najbolji način - rekao nam je Nanić. On smatra i da objekt ima dodatnu vrijednost jer ne pripada objektima kakvi se grade najčešće. - U poplavi komercijalnih projekata koji žele imati ikonsku vrijednost u ambijentu znanstvene i tehnološke akulturacije Zagreba ponosan sam što novi orijentir u gradu Zagrebu nosi optimističnu perspektivu jer je to znanstveni institut, a ne prostor za komercijalne svrhe. Opterećeni smo stambenim i uredskim prostorima, a socijalne uloge arhitekture uopće nema. Ovaj objekt je donosi - kaže Nanić.

Kako je izvorno trebala izgledati, možete pogledati na linku

Arhitektica Paladino smatra da zgrada odskače od svega što je moglo i trebalo biti sagrađeno na tom području.

- Tu zgradu gledam otkad je počela njezina gradnja. Nevjerojatne je strukture, oblikovanja, a i materijali su jeftini. Kada sam vidjela da bi trebala biti staklena, mislila sam da će to biti refleksija zelenila koje je svagdje uokolo, ali su u tijeku izvedbe odustali od toga i izabrali jeftinije materijale. Tu je uloženo puno sredstava i to nije trebalo biti tako - govori Paladino dodajući da se i brojni susjedi koje sreće u području oko zgrade ne mogu pomiriti s izgledom objekta.

Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, kaže da u Zagrebu, nažalost, gradimo svašta.

- Imamo jako puno dobre i loše arhitekture. Ova zgrada je sigurno urbanistički čudna, previše se naklonila na cestu i to mi se čini neprikladnim, ali ta je zgrada dobila sve potrebne dozvole. Očito, taj prazni prostor prema Sljemenu sada krećemo graditi - zaključio je o poruci koja proizlazi iz činjenice da je ovakva zgrada sagrađena na prilazu Sljemenu.

Zgradu je gradila građevinska tvrtka Kamgrad koja se javila i pobijedila na natječaju ispred šest drugih tvrtki s ponudom od 95 milijuna kuna, a ukupno je sagrađeno 5000 četvornih metara u okviru projekta vrijednog 230 milijuna kuna koji je s 85 posto financirala EU.