FILIP KOLUDROVIĆ

Radio je za Vouge i Chanel, a sada poručuje: ‘Fotografija je, pojavom umjetne inteligencije - umrla‘

Lani je postao prvi Hrvat koji je dobio priznanje British Fashion Awardsa

 Tanja Kanazir/
Na festivalu Vrisak u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci predstavljena je zasad jedinstvena knjiga u svijetu, fiktivna fotomonografija ‘I have never been to America‘

Na ovogodišnjem, 16. izdanju riječkog književnog festivala Vrisak u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predstavljena je zasad jedinstvena knjiga u svijetu, fiktivna fotomonografija "I have never been to America" Filipa Koludrovića. Kao što naslov sugerira, autor nikada nije bio u SAD-u, a ovo izdanje je koncept. Riječ je o fiktivnom putopisu s oko 700 fiktivnih fotografija koje je generirala umjetna inteligencija prema Koludrovićevim uputama, s popratnim tekstom isprva pisanim autorovom rukom, a kasnije ga je također stvorio AI. Knjiga je luksuzni samizdat na 340 stranica koji je Koludrović tiskao u vlastitoj produkciji, u 300 numeriranih primjeraka koji su već planuli i postali kolekcionarski artefakt.

Priča je kontroverzna i izaziva podijeljena mišljenja, što se moglo vidjeti tijekom zanimljiva razgovora s autorom na Vrisku u kojem su, pod moderiranjem Ivana Šarara, sudjelovali kustosica Leila Topić i filmski redatelj Igor Bezinović. Koludrovićeva je Amerika ona koja nam je poznata iz filmova i iz medija, a "stvarnost" koju kreira AI je pomaknuta te istovremeno izaziva osjećaje divljenja i nelagode, kao što se na "I have never been to America" u isto vrijeme može gledati i kao na tehnološku dosjetku, trik, i kao na inovativni umjetnički koncept. To je medijski posredovana Amerika palačinki za doručak, kauboja, amiša, tuluma bratstava na koledžima, nacionalnog ponosa, srednjoškolskih trudnoća, ovisnosti o drogama, velikih starih automobila, rasnih nejednakosti, školskih pucnjava, umjetni svijet koji je autor vizualizirao pomoću uputa umjetnoj inteligenciji.

image

Lani je postao prvi Hrvat koji je dobio priznanje British Fashion Awardsa

Tanja Kanazir/

AI je alat koji je, kako kaže Koludrović, demokratizirao kreativnost, omogućivši svakome tko ima računalo da sanja i stvara, neovisno u kojem je dijelu svijeta i u kakvim socioekonomskim uvjetima rođen. Filip Koludrović je 27-godišnji fotograf iz Krasice pokraj Rijeke s impresivnom međunarodnom karijerom. Bavi se fotografijom već puno desetljeće i bile su mu 22 godine kada je snimio svoj prvi editorial za Vogue, samo 18 mjeseci nakon što je imao prvi editorial za hrvatsko izdanje magazina Elle. U svoj je portfelj prikupio i editoriale za magazine kao što su Numéro, GQ, Harper‘s Bazaar, L‘Officiel, surađivao je s brendovima kao što su Gucci, Hermes, Chanel, Givenchy, Moschino i Hublot. Lani je, pak, postao prvi Hrvat koji je dobio priznanje British Fashion Awardsa, najvažnije godišnje ceremonije koja nagrađuje međunarodne pojedince za najistaknutiji doprinos u modnoj industriji. Koludrović je uvršten u "Waves: Creatives 2022", prestižnu kategoriju koja otkriva 50 novih kreativaca iz različitih polja koji će, po procjeni The British Fashion Councila, obilježiti industriju.

image

Filip Koludrović

Filip Koludrović/

Autora je njegov posao vodio po cijeloj Europi, radio je i izlagao na trima kontinentima, ali u Americi nikada nije bio.

- U listopadu prošle godine, kada su se pojavili prvi beta serveri OpanAira, prvi sam put utipkao tekst koji mi je izbacilo kao fotografiju. To mi je uništilo sve što sam mislio da znam o životu, kulturi, fotografiji, povijesti umjetnosti... Apsolutna dekonstrukcija svega. Nisam spavao dva dana, stalno sam razmišljao što se može napraviti s time. Počeo sam ga sve više koristiti i u jednom sam trenutku zaključio da bi knjiga bila najbolji format. Sve je digitalno i apstraktno pa ako to vratimo u neki format kao što je putopis, koji se ne koristi već godinama jer svi imamo Instagrame i društvene mreže preko kojih putujemo - ispričao nam je Koludrović.

Odlučio se za Ameriku, onu mitološku, čiju smo viziju stvorili u glavi na temelju popularne kulture.

- Zahvaljujući Hollywoodu i medijima, mi u svakom trenutku znamo što se u SAD-u događa, od društvenih pokreta kao što su Black Lives Matter, predsjedničkih izbora, do svih zločina, školskih pucnjava i slično. Imamo predodžbu te Amerike koja je vrlo zahvalna za stvaranje vizualnih narativa kakve nam je AI omogućio - priča autor.

image

Medijski posredovana Amerika

Filip Koludrović/

Koncept fiktivnog putopisa je tromjesečno putovanje fiktivnog 18-godišnjaka SAD-om.

- Postajem punoljetan i ukrcavam se na brodsku liniju Rijeka - New York, po uzoru na emigrante koji su tako u 19. stoljeću odlazili u SAD iz Rijeke. Nisam birao nikakve velike gradove, nema ni Los Angelesa ni New Yorka ni San Francisca. Zanimala me ruralna Amerika, s naglaskom na život tinejdžera jer imam 18 godina. Odlazim na fakultet, u školu, na tinejdžerske partyje... Tekstualni dio je tranzicija iz humanizma prema "artificial thinkingu". Prvo poglavlje je pisano rukom i to su potpuno moji tekstovi. Kako knjiga napreduje, i font i tekstovi postaju kombinacija, pola AI, a pola ja. Do kraja se svede na to da su svi tekstovi AI. Riječ je o tranziciji, taj putopis je put od humanizma do umjetne inteligencije - govori.

Prema njegovu mišljenju, AI je apsolutno genijalan izum.

- Mislim da je fotografija umrla na dan kada su se otvorili prvi serveri s mogućnosti pretvaranja teksta u vizuale. Ovo sada su samo ostaci koji će tu biti još neko vrijeme, dok potpuno ne nestane. Barem u nekom obliku jer i dalje će postojati ta socijalna fotografija, kao što su selfiji, fotografije hrane koju jedemo, fotografija kuta neke zgrade koju pošaljemo nekome da vidi gdje ćemo se naći u gradu i slično.... To će ostati, a sve drugo odlazi - smatra Koludrović.

image

Naslovnica knjige

Filip Koludrović/

Kaže da pretvaranje teksta u vizuale pomoću AI ne zahtijeva nikakvo tehničko znanje o fotografiji.

- Možeš, recimo, napisati da želiš da to bude 35 mm Nikon film ili da slika bude naslikana iPhoneom 8 ili da bude analogna fotografija. Mislim da je to super jer smo bliže trenutku gdje je sinergija našeg mozga s vizualom izravna. Imaš ideju koju možeš pretvoriti u vizual bez da imaš roditelje koji ti mogu priuštiti nekakvu skupu kameru ili da imaš novca da odeš fotografirati nešto na Novi Zeland, u Saharu... Ovo je alat koji omogućuje i nekom djetetu iz sela u Bangladešu da se bavi fotografijom, da sanja - priča.

Kod generiranja vizuala pomoću AI uloga umjetnika je, kaže, najvažnija.

- Proces je sveden na kreativnost, na tvoje razmišljanje koje pretvaraš u vizuale. To je poštenije nego što je bio slučaj do sada. Fotografski svijet je bio zatvoren, to su bili sinovi fotografa ili prijatelji. Sada to može raditi bilo tko - naglašava.

Knjiga ima pet poglavlja, prvo je putovanje, a slijedi putopis.

- U tom je putopisu skriven cijeli jedan život koji počinje embrijem, porodom, a završava smrću. Tu smo zaokružili jedan savršeni američki život, a onda se u trećem poglavlju dogodi "boom" s manifestom i knjiga u četvrtom poglavlju postaje jing jang, negativna verzija same sebe. Petica, koja je smrt, negativna je jedinica koja je bila putovanje. Na kraju su dvije stranice s indeksom riječi koje sam koristio da bih stvorio cijelu ovu knjigu. Ima 150, 200 riječi od kojih je, u različitim kombinacijama, ovo sve nastalo - govori.

Koludrović kaže da ga, otkako je oktrio AI, fotografija više ne zanima.

- Sada je kombiniram. Po novome, na fotografiju možeš dodavati AI pa se igram time - veli.

Knjigu je odlučio objaviti kao samizdat jer je, po njegovim riječima, želio da ostane samo njegova.

- Teško ju je nabaviti jer imam samo 300 komada. Za sada je distribuirana u Kinu, Amsterdam, Milano, London i još neke gradove, u manje-više nišne knjižare. Dosta ljudi ne razumije što je uopće ta knjiga, listaju je pa misle da su to prave fotografije. Mislim da će tek za četiri, pet godina biti shvaćena i naći svoje mjesto zato što je prva na svijetu - zaključuje Filip Koludrović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 11:34