Ravnateljica galerije koju je napao Bulj: ‘Volim Sinj, to je moj grad, a sad se branim od napada da veličam srpske agresore!‘

Dragana Modrić, ravnateljica Galerije Sikirica u Sinju, koja se ovih dana našla u centru pažnje nakon što je gradonačelnik Miro Bulj zabranio izložbu koja se ovdje trebala otvoriti, galeriju vodi već petnaest godina. Ima sjajne programe, bavi se i tradicijom, i suvremenom umjetnosti. Nedavno je, recimo, bila izložba Vanje Radauša, inače profesora Stipe Sikirice, po kojoj je galerija nazvana, a za koju mi je baš bilo krivo da sam ju propustila. Ne znam kada sam zadnji put u javnom prostoru gledala rad ovog sjajnog, pomalo i zaboravljenog nažalost kipara.

No, povod našeg razgovora nažalost je druge prirode, a o svemu što proživljava posljednjih dana, Dragana Modrić nam govori ekskluzivno za Jutarnji list: "Žao mi je da je sve što smo radili posljednjih petnaest godina, sada radi ove afere palo u drugi plan. Pritisak je veliki, ja sam sada na godišnjem, politika se umiješala i ne vidim da su u prvom planu više kulturni događaji. Jedna takva stvar se dogodi i dovoljno je da sve padne u drugi plan. Dio se javnosti okrenuo protiv nas, branimo se od napada da veličamo srpske agresore. Sve radi izložbe koja se trebala održati u sklopu popratnog programa Kamičak etno festivala, a realizaciju kojega je ove godine financijski podržalo i Srpsko narodno vijeće, jednako kao što su nas financijski podržali i Ministarstvo kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, i naravno najvećim dijelom, Grad Sinj, naš osnivač".

Galerija kojoj je na čelu napisala je javni dopis u kojemu među ostalim stoji: "Gradska galerija Sikirica u 15 godina rada i djelovanja kreirala je prostor slobode izražavanja, dijaloga i uvažavanja različitosti te smo kroz brojne projekte senzibilizirali javnost i otvarali osjetljive teme od interesa za lokalnu zajednicu. Vrijednosti koje promoviramo temelje se na uključivosti, uvažavanju različitosti i poticanju međukulturnog dijaloga, na čijem je tragu bila i planirana za Bulja sporna izložba Inije Herenčić ‘Susret na Tromeđi‘. Ovim putem se ograđujemo od iznesenih stavova koji promoviraju isključivost po bilo kojoj osnovi, pa tako i nacionalnoj, te izražavamo podršku umjetnici Iniji Herenčić kojoj je ovim činom ograničen prostor umjetničke slobode i izražavanja".

Za Jutarnji povjesničarka umjetnosti Dragana Modrić nastavlja: "Mislim da ova situacija zapravo nije toliko neuobičajena. U razgovoru s kolegicama i kolegama iz drugih ustanova i stručnim službama, ispostavilo se da nije baš tolika rijetkost da osnivači uvjetuju programske prilagodbe. Međutim, najčešće takve situacije ostaju ‘‘u četiri zida‘‘ i ne idu prema javnosti" govori i nastavlja: "Imali smo kontroverznije izložbe, Vanja Radauš, kojeg spominjete, za nekoga bi potencijalno mogao biti 100 puta radikalniji. I nije stvar u naravi umjetničkog djela, već je to pritisak na rad kulturne ustanove. Inače, htjela bih istaknuti činjenicu da smo u Galeriji uvijek vodili računa da umjetnici za svoj rad budu honorirani, jer smo svjesni da je njihova pozicija puno teža i egzistencijalno zahtjevnija od nas koji smo zaposleni u ustanovama. Na taj način želimo osvijestiti javnosti da je umjetnost nekome posao, da bi ljudi trebali moći živjeti od svog rada.

Ona nije, nastavlja, kustosica izložbe Inije Herenčić " U cijeloj priči ja nisam sama, tu je kolegica kustosica Galerije, kao i kolegice iz Odjela za kulturu SNV-a, cijela ova priča potresla je sve nas, kaže, i pojašnjava festival u sklopu kojeg je izložba trebala biti otvorena: "Riječ je o njegovanju tradicijske pjesme, ojkanja, što je tipično za kraj u Dinarskom području".

Dragana Modrić kao kustosica se bavila ženskim pitanjem u Dalmatinskoj zagori, bila je i članicom udruge Skup, a upravo je pred obranom doktorata - "Političko u umjetnosti": "Prostor političkog ne može bez antagonizama, a upravo sam na vlastitoj koži osjetila što to znači" govori i zaključuje: "Ja Sinj volim, to su moji ljudi".