Retrospektiva hrvatsko-austrijskog arhitekta Radovana Tajdera

ZAGREB - Rektrospektivna izložba "Radovan Tajder. Arhitektura/Arhitekt", na kojoj se taj istaknuti zagrebački arhitekt s bečkom adresom predstavlja profesionalno, kroz projekte, te intimno, putem svojih dnevnika, 'tekica', otvara se u utorak, 25. veljače u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Radovan Tajder je tijekom svoje, više od četrdeset godina duge karijere, stvorio antologijska djela hrvatske arhitekture, od škola i vrtića do interpoliranih stambenih zgrada u Hrvatskoj do poslovnih zgrada, hotela i stambenih objekata koje je radio u Beču. Nedavno izgrađena poslovna grada sjedišta RBA banke na Dunavskom kanalu u središtu Beča tek je jedno u nizu njegovih ostvarenja u gradu u kojem živi od 1985. Dok se hrvatski projekti ističu po visokofunkcionalnim komponibilnim sustavima 414 i Megas, bečko razdoblje obilježio je velik broj projekata napravljenih za Philips, BMW, Wuestenrot, OPEC, IBM, hotel Plaza, hotelski lanac Ibis.

Hrvatski 'fenomen' prokišnjavanja

Provevši novinare kroz izložbu, Tajder je usporedio rad u te dvije sredine, ne skrivajući da prednost daje Beču, ne samo zbog bolje izvedbe već i zbog toga što, rekao je, urbanizam, koji bi za arhitekta trebao biti jedna od bitnijih stvari, u Hrvatskoj ne postoji.

Dijelom zbog izvedbe, ali i zbog neodržavanja ili nemušto obavljenih sanacija, "tek toliko da se pokrpa bačva", moji objekti u Hrvatskoj dobili su sasvim drugačiji karakter, rekao je Tajder. Situacija je potpuno drugačija u Beču, gdje su svjesni važnosti održavanja, dodao je Tajder, napomenuvši da je još jedan od hrvatskih 'fenomena' problem s prokišnjavanjem ravnih i staklenih krovova, s kakvim se na stotinama projekata u Austriji nije susretao.

Kuća nije veća umjetnost od broda ili cipela

Upitan što misli o ponavljanju njegovih projekata, rekao je da je ponosan na to. Ono što radim nisu umjetnička djela da se ne bi mogla ponavljati, ne vidim po čemu bi kuća bila veća umjetnost od broda ili cipela, ustvrdio je.

Među svoje omiljene projekte svrstava vrtić u Gajnicama nastao po sustavu Megas, školu u Kutini koju je napravio s Mladenom Angelom i sjedište banke u Beču - poslovni toranj, u kojem je trošak energije snižen za 40 posto.

Uz arhitektonski opus, na izložbi je predstavljen i njegov paralelni projekt, slavne 'tekice', odnosno likovno-literarni zapisi s njegovim skicama, bilješkama o životu i poslu, nastajali od početka karijere. Dojmu intimnosti izložbe doprinosi i osvjetljenje radova lampama tipičnima za stolove arhitekata, te mogućnost slušanja glazbe kojom je Tajder 'opremio' svoj dom.

Marina Bagarić, autorica izložbe, rekla je da je izložba koncipirana po arhitektonskim tipovima, jedna cjelina su škole, vrtići i specijalne ustanove nastali dok je još živio u Hrvatskoj, druga su kuće za odmor i obiteljske kuće, a treći je posvećen bečkim projektima.

Realizirani i nerealizirani radovi predstavljeni su putem brojnih tehničkih nacrta, fotografskih reprodukcija te, uz svaki projekt, pripadajuće bilježnice, a izložbu prati katalog - monografija.

Izložba je bila povod za tu knjigu, ona je druga dimenzija cijelog doživljaja Tajderova djela, a s obzirom na njegovu veliku aktivnost to će izgleda biti tek prvi tom njegove biografije, rekao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović, najavivši da će u budućnosti cjelokupan njegov opus kao donacija biti dio Zbirke arhitekture tog muzeja.

Tajderova retrospektiva u MUO bit će otvorena do 27. travnja, a tijekom njezina trajanja održat će se i bogati popratni program s kreativnim radionicama, okruglim stolom bečkih i zagrebačkih arhitekata te teoretičara arhitekture i malom školom arhitekture, organiziranom u suradnji s Društvom arhitekata Zagreb.