Najveća kulturna pljačka još od nacista: ‘Naredbe dolaze od nekoga na prilično visokom položaju u Kremlju‘

Skiti su bili nomadski narod, poznat po svojoj ljubavi prema konjima i vojnim avanturama. Lutali su pašnjacima današnje Rusije i Ukrajine između 7. i 3. stoljeća prije Krista, ostavljajući iza sebe izvrsno ukrašene uzde, oružje i ukrase izrađene od zlata.

Mnoga od tih blaga, navode u The Sunday Timesu, važnog dijela kulturnog nasljeđa Ukrajine, bila su laki plijen za ruske trupe. Uz ubojstva, silovanja i otimačinu, pišu, opljačkali su nacionalne antikvitete i umjetnine u najvećem slučaju kulturne pljačke od Drugog svjetskog rata. Ostavljajući za sobom trag razbijenog stakla i praznih vitrina, vojnici su odnijeli neprocjenjive skitske ukrase, kao i drevne skulpture, slike, ikone i biste vrijedne milijune eura. Upade u oko 30 muzeja diljem zemlje, navode, vodili su ruski kustosi u onome što stručnjaci smatraju sustavnim pokušajem otimanja ukrajinskog kulturnog blaga.

"Naredbe dolaze od nekoga na prilično visokom položaju u Kremlju. Propaganda Vladimira Putina je da Ukrajina kao država ne postoji, da je dio Rusije - tako da mogu zgrabiti što god žele", rekao je Sir Antony Beevor, povjesničar i autor knjige "Rusija: revolucija i građanski rat".

Robert Service, još jedan britanski povjesničar, opisao je pljačku kao sponzoriranu od ruske države i drugačiju od tek obične krađe. Za ukrajinske dužnosnike pljačka je napad na kulturni identitet njihove zemlje usporediv s nacističkim.

"To je namjerna politika uništavanja povijesnog sjećanja ukrajinskog naroda, usmjerena je na ponižavanje pobijeđenih", smatra Alexsandr Symonenko, ukrajinski arheolog i stručnjak za Skite s Nacionalne akademije znanosti Ukrajine. Sam je iskopao neka od blaga ukradenih iz grada Melitopolja i ističe kako su gubici značajni. Neki od najpoznatijih ukrajinskih skitskih artefakata, uključujući zlatni oklop ukrašen slikama konja i drugih aspekata života u stepi, čuvaju se u muzeju u Kijevu i premješteni su u trezore, na sigurno, prije nego što je glavni grad napadnut. Ali drugi su muzeji bili iznenađeni kada je Rusija izvršila invaziju 24. veljače prošle godine.

"Još nemamo točne brojke, ali važan dio ukrajinske kulturne baštine je izgubljen", rekla je Regina Uhl, njemačka arheologinja koja je radila na skitskim nalazištima u Ukrajini i čiji je Njemački arheološki institut osigurao sredstva i materijale za ukrajinske kolege. Prva pljačka kulturnih dobara dogodila se u ožujku prošle godine, kada su vojnici pod vodstvom ruskog stručnjaka zaplijenili stotine artefakata, uključujući zlatne skitske ukrase, iz Melitopolja. Ukradeni su i predmeti Huna, još jednog nomadskog ratničkog naroda koji je upao u Europu u 4. i 5. stoljeću.

Prema tvrdnjama svjedoka, civilni stručnjak u bijelom laboratorijskom ogrtaču koristeći pincetu izvadio je 198 zlatnih predmeta iz kartonskih kutija u muzejskom podrumu, kamo ih je muzejsko osoblje pokušalo sakriti krajem veljače prošle godine.

"Ti skitski artefakti su zapanjujuće, povijesno blago. Mnogi od najljepših datiraju iz 4. stoljeća prije Krista, kada su Grci bili u interakciji sa Skitima", istaknuo je Sir Barry Cunliffe, profesor arheologije na Sveučilištu Oxford i autor knjige "The Scythians: Nomad Warriors of the Steppe".

Čini se, piše u The Sunday Timesu, da su ti "trofeji" posebno cijenjeni u Rusiji, čija kolekcija u muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu sadrži neprocjenjive predmete iskopane u 18. stoljeću u južnoj Ukrajini po nalogu Katarine Velike. Fascinacija zemlje drevnim ratnicima s ravnica odražava se u stihu Aleksandra Bloka, čija je proslavljena pjesma "Skiti" iz 1918. istaknula njihovu vojnu snagu, aludirajući i na prastari sukob u zemlji između "zapadnjaka" i "Euroazijaca" oko kulturnog identiteta. Danas se čini da su "Euroazijci", duboko neprijateljski raspoloženi prema zapadnoj kulturi, pobijedili u raspravi u Rusiji.

Za autora knjige "Zima u Kremlju: Rusija i drugi dolazak Vladimira Putina" Roberta Servicea "ovi se Rusi ponašaju kao Skiti" sa svojom vojnom avanturom u Ukrajini. Nakon pljačke Melitopolja ruske su snage opkolile Mariupolj, još jedan južni grad, gdje se odred vojnika pojavio u lokalnom muzeju tražeći slike Arkhipa Kuindžhija, poznatog umjetnika iz 19. stoljeća. Pratili su platna do kuće muzejskog zaposlenika koji ih je sakrio i odvezli se s nekoliko njih, uključujući iznimno vrijedan "Crveni zalazak sunca na Dnjipru", ranu verziju poznate slike koja visi u njujorškom Metropolitanu. Druga verzija nalazi se u ruskom Ermitažu.

Osim Kuindžijevih, više od 2000 drugih umjetnina odneseno je iz muzeja, tvrde ukrajinske vlasti. Potom, u svojoj najvećoj pojedinačnoj pljački, Rusi su ciljali dva velika muzeja u Hersonu prije nego što su se povukli. Deseci vojnika blokirali su ulicu u središtu grada. Pet velikih kamiona stiglo je u, kako se činilo, pažljivo isplanirani napad na Hersonski regionalni umjetnički muzej. Tijekom sljedećih nekoliko dana vojnici u pratnji ruskih kulturnih dužnosnika i lokalnih suradnika odnijeli su tisuće slika na brzinu zamotanih u plahte. Sveukupno su ukrali više od 15 tisuća umjetnina, navode ukrajinski tužitelji, uključujući neke Sir Petera Lelyja, koji je bio dvorski slikar Charlesa II. Jedno platno je ostalo jer je bilo preveliko da prođe kroz vrata. U blizini ulaza bio je napušten i prastari top, pretežak za pomicanje. Muzej folklora preko puta koji sadrži stotine skitskih artefakata također je opljačkan - i to ne prvi put. Iste hersonske muzeje opljačkali su nacisti tijekom gotovo tri godine njemačke okupacije od 1941. do 1944. godine. Nacisti su, piše The Sunday Times, jednako marljivo pljačkali i druge okupirane zemlje diljem Europe, kradući slike, keramiku, knjige i vjersko blago. Potom je Staljinova vojska, nakon što je ušla u Berlin, divljala je po muzejima.

Današnja ruska pljačka "jako podsjeća na Crvenu armiju 1945.", rekao je Beevor. Više od 2,5 milijuna artikala poslano je natrag u Moskvu. Neki su vraćeni u komunističku Istočnu Njemačku u znak dobre volje 1950-ih, ali ostatak, uključujući Gutenbergovu Bibliju i zlato iz Troje, ostao je u Moskvi unatoč zahtjevima Njemačke da se vrati.

Putinovo odbijanje da vrati ono što su Staljinove trupe opljačkale iz Njemačke povezano je s dugotrajnim nezadovoljstvom zbog nacističkog razaranja i pljačke ruskih muzeja i palača, tijekom kojih su tisuće umjetnina odnesene iz zemlje. No, od pljačkanja Troje do ratnog plijena izloženog na pobjedničkim vojnim paradama starog Rima, pljačka je bila uobičajena kroz povijest. Napoleon je bio ozloglašen po tome; dao je natovariti kola remek-djelima iz zemalja koje je osvojio za Pariz. Mnoga, pak, arheološka blaga koja su Francuzi zaplijenili u Egiptu, uključujući kamen iz Rosette, izgubili su nakon bitke s Britancima na Nilu 1798., pa je i taj kamen završio u britanskom muzeju. U nekim slučajevima, piše Times, nacisti su krađu umjetnina opravdavali tvrdnjama da ih štite od oštećenja u ratu. To je točno isti izgovor koji koriste današnji ruski pljačkaši u Ukrajini. Kad je nekoliko brončanih kipova odvučeno iz središta Hersona u listopadu, Kirill Stremousov, regionalni administrator postavljen od strane Rusije, rekao je građanima: "Nemojte paničariti... sve se radi za dobrobit očuvanja povijesne baštine grada".

Obećao je da će kipovi biti vraćeni. Mnoge od slika ukradenih iz Hersona kasnije su se pojavile u muzeju na Krimu, poluotoku koji je Rusija oduzela Ukrajini 2014. Njegov direktor Andrej Malgin blizak je s Putinom, a jedan od njihovih razgovora sugerira kako ruski interes za ukrajinska kulturna blaga datira godinama.

Muzej povijesti Ujkrajine. Antikviteti koji su ukradeni iz krimskih muzeja, završili su u privatnim rukama

Genya Savilov/Afp/Profimedia/Genya Savilov/afp/profimedia

Naime, na sastanku 2014. Malgin je rekao ruskom čelniku: "Ukrajina nema ni novca ni želje brinuti se o stvarima i lokacijama koje su dio naše sovjetske, imperijalne, ruske povijesti".

"Tamošnji muzeji imaju vrlo bogate zbirke koje se bave našom herojskom prošlošću, našom kulturom i književnošću", uzvratio mu je Putin.

Malgin je poslije izjavio da je 10 tisuća slika iz Hersona pohranjeno na Krimu radi njihove "zaštite". Ali tisuće drugih komada iz hersonskog folklornog muzeja nestale su bez traga. Ukrajina je oglasila uzbunu. Kustosi i arhivari sastavljaju popise nestalih predmeta, a Međunarodno vijeće muzeja sa sjedištem u Parizu objavilo je "crvenu listu ugroženih kulturnih predmeta u Ukrajini". Upozoreni su međunarodni muzeji, aukcijske kuće i trgovci umjetninama da ne nabavljaju predmete iz regije, "a da prvo pažljivo i temeljito ne istraže njihovo podrijetlo". Ipak, stručnjaci nisu previše optimistični kad je riječ o izgledima Ukrajine da povrati svoja ukradena umjetnička djela ili arheološko blago.

"Gubici su, bojim se, nenadoknadivi. Rusi još nisu vratili ono što su ukrali iz europskih muzeja 1945. godine", zaključili su.