Splitski povjesničar umjetnosti i arheolog Andro Krstulović Opara, novi savjetnik predsjednice za društvene znanosti, ima izuzetno zanimljivu biografiju. U diplomatskoj službi proveo je deset godina, godinama je “čvrsti” član HDZ-a koji se nije libio kritizirati postavljanje Tuđmanova spomenika na Rivi i Kerumova križa na Marjanu, konzervator koji je učinio mnogo korisnog za svoj Split. Ali kruna stručne karijere je dugogodišnje vođenje Muzeja Ivana Meštrovića, koji je Splitu donio nacionalni i međunarodni ugled, a Krstulović je vještinom iskusnog diplomata balansirao između nasljednika velikog kipara i interesa države i javnosti.
I kao tek postavljeni savjetnik Kolinde Grabar Kitarović ima svoje mišljenje i kada je riječ o vrućim temama, poput preseljenja Titove biste ili mogućeg preseljenja i uređenja ureda predsjednice. Sigurno je samo to da se od Opare može očekivati, uz njegov “splitski dišpet” koji ide ruku pod ruku s uglađenom diplomacijom, uvijek jasan i osoban stav. Prve dane na Pantovčaku Andro Krstulović Opara provodi međutim radeći na jednom posve drukčijem projektu - organizaciji velike Rodinove izložbe koja se otvara početkom svibnja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Kao ravnatelj Meštrovićevih muzeja upravo je on prije dvije godine počeo pregovore s francuskim kolegama da se nakon izlaganja Meštrovića u Francuskoj dovede Rodina u Hrvatsku, u Meštrovićev Zagreb.
Već par godina najavljuje se velika izložba Rodina u Hrvatskoj. Kako je zapravo sve počelo?
- Riječ je o ‘uzvratnom posjetu’ dogovorenom nakon Festivala hrvatske kulture u Francuskoj Croatie, la voici, tijekom kojega je prije tri godine u pariškom Musee Rodin bila postavljena izložba skulptura Ivana Meštrovića. Tada smo predstavili Meštrovićeva remek-djela i, uvjeren sam, vratili Meštrovića i njegovu umjetnost tamo gdje i pripada, u sami vrh europske povijesti umjetnosti.
Izvrsna koincidencija je bila i to što je Musee Rodin nekoliko mjeseci prije dobio novu ravnateljicu, gđu Catherine Chevillot, uglednu povjesničarku umjetnosti i uspješnu kustosicu Musee d’ Orsay. Vrlo brzo smo se dogovorili da dođe u Zagreb i Split. Odmah nakon dolaska u Zagreb, poveo sam je u šetnju Lenucijevom potokovom pokazujući joj cijeli niz značajnih kulturnih institucija. Kada sam je doveo do Umjetničkog paviljona, rekao sam joj da tu želim prirediti uzvratnu izložbu, makar još nismo dogovorili ni našu u Parizu. Tek po uspješnoj realizaciji naše izložbe kod nje u Musee Rodin, zadobio sam njeno puno povjerenje i tada mi je priznala da takvu odlučnost i spremnost kolega nije očekivala, a pogotovo moj početni entuzijazam i namjeru da Rodina dovedem u Hrvatsku. I eto, sukladno motu koji sam posudio od dalmatinskih fiziokrata - ‘Virtuti fortuna comes’, sreća je ostala na našoj strani i voila - izložba je tu, u Umjetničkom paviljonu. Moja sreća je i što je odnedavno na čelu tog najljepšeg i najuglednijeg izložbenog prostora u ovom dijelu Europe upravo kolegica Jasminka Poklečki Stošić s kojom ćemo i realizirati ovu izložbu.
Izložba nosi naslov ‘Rodin u Meštrovićevu Zagrebu’. Što ste htjeli naglasiti njime?
- Posebno sam inzistirao na tom naslovu u kojem se uz Rodina spominje i naš velikan Meštrović, kao i grad Zagreb. Brojni su argumenti koji potvrđuju i opravdavaju tu moju namjeru. Naime, po mojem dubokom uvjerenju, Meštrović i Zagreb su dva nedjeljiva pojma. Jednom sam rekao da još jedino Barcelona i Gaudi mogu biti sinonimi i da ne poznajem drugi veliki europski grad koji je toliko prožet radom i djelom jednog umjetnika kao što su to Meštrović i Zagreb. Moja kolegica Barbara Vujanović na moj je nagovor napisala značajnu veliku studiju o tome koja će Zagrepčanima i njihovim gostima ukazati na važan utjecaj našeg velikana u oblikovanju i uljepšavanju našega glavnoga grada.
Što znamo o vezama Rodina i Meštrovića?
- Brojni su hrvatski povjesničari umjetnosti pisali o vezama i utjecajima Rodina i njegove umjetnosti na mladog Meštrovića. Donijeti su brojni podaci i faktografija koji to i potvrđuju. Tekst moje kolegice Barbare Vujanović će donijeti i nove podatke temeljene na njezinom istraživanju te će na jednome mjestu dati sintezu tih spoznaja i pritom dati novo, afirmativno svjetlo na Meštrovića kao jednog od najistaknutijih rodinista. Ova izložba će hrvatskoj publici ukazati na činjenicu o plodnoj i intenzivnoj suradnji Meštrovića i Rodina, na njihovo prijateljstvo i međusobno uvažavanje. Naši posjetitelji će i u katalogu ali i sa izloženim djelima Ivana Meštrovića, što će biti svojevrsno iznenađenje, vidjeti i doznati kolika je važnost treba biti pridana njihovim ulogama u razvoju europske umjetnosti.
U najavi izložbe spominju se dva djela koja će se prvi put zajedno izložiti? Rodinova ‘Meditacija’ i Meštrovićeva ‘Psiha’. Koja je njihova priča?
- Na maloj, ali značajnoj izložbi u Splitu ćemo uspostaviti dijalog između dva remek-djela naša dva velikana, Rodinovu ‘Meditaciju - Unutarnji glas’ i Meštrovićevu ‘Psihu’.
Veseli me što ćemo u mome Splitu pokazati lijepu priču i sudbinu koja veže ta dva djela, ali i dokazati i snažne veze i prijateljstvo dva velikana europske umjetnosti. Ono je potvrđeno u pismima koja su razmjenjivali, a koja se upravo bave tim legendarnim Rodinovim djelom - ‘Meditacijom’ koju je Rodin bio odlučio pokloniti svom prijatelju Meštroviću. Taj poklon zbog početka Prvog svjetskog rata i Rodinove smrti nije ostvaren, no eto, zahvaljujući ovom projektu, 102 godine nakon, to djelo dolazi u Meštrovićev splitski dom. Središnje mjesto u Galeriji Meštrović u Splitu zauzima Meštrovićeva ‘Psiha’ koja svojm bjelinom kamena na najbolji način prikazuje Meštrovićevu posvetu Rodinu i Michelangelu i to kompozicijom koju se upravo Rodin afirmirao u tome remek-djelu ‘Unutarnjem glasu - Meditaciji’.
Pripremate li neko posebno iznenađenje?
- Pismo koje Rodin upućuje svom prijatelju Meštroviću, koje smo nedavno otkupili i prikazat ćemo ga na izložbi te na osnovi njega isplesti tu fascinantnu priču i potvrdu jednog prijateljstva.
Posebno me veseli što ćemo predstaviti jednu umjetničku poslasticu. Naime, poznata splitska skladateljica, prof. Olja Jelaska, dobitnica državne nagrade Vladimir Nazor za suitu ‘Meštrovićev san’ koju sam od nje naručio, za ovu prigodu sklada i suitu ‘Rodinova Meditacija’ koja će biti praizvedena prigodom svečanosti otvaranja i u Zagrebu i u Splitu.
Koja će sve Rodinova djela hrvatska publika moći vidjeti? Koja biste posebno izdvojili?
- Vidjet ćemo sva najpoznatija Rodinova djela. Tu će biti Poljubac, Mislilac, Vrata pakla, Brončano doba, Čovjek koji hoda, Fugit amor, Paolo i Francesca, Čovjek slomljena nosa, studije i detalji Građana Callaisa, Meditacija - Unutarnji glas, studije ruku, brojni originalni crteži te onodobne fotografije. Oko 70 djela!
Naglasili ste da nije riječ o putujućoj izložbi, već o autorskom projektu u kojem ste jedan od autora.
Rodinova izložba koju stvaramo nije obična putujuća izložba koju možete vidjeti u bilo kojemu gradu. Ova izložba upravo naglašava činjenicu o plodnoj i intenzivnoj suradnji Meštrovića i Rodina, na njihovo prijateljstvo i međusobno uvažavanje.
Moram priznati da je moj mladi suradnički tim u Muzejima Ivana Meštrovića jako puno naučio tijekom surandje na našem projektu Meštrovića u Parizu. Moja iskustva su također bila vrlo korsna u tom pogledu pa nam je užitak bilo nastavtii suradnju s francuskim kolegama i institucijama. I ovoga puta autorstvo nad projektom potpisuje moja kolegica Catherine Chevillot, ravnateljica Muzeja Rodin u Parizu, i ja. Kustosice izložbe su Veronique Mattiussi iz tog pariškog muzeja i Barbara Vujanović iz Atelijera Meštrović, koje su napisale i središnje tekstove u katalogu. Postav izložbe u Zagrebu uz njih i mene će supotpisati i ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić.
Uz svoj novi posao odradit ću i izložbu
S obzirom na vaš novi posao, hoćete li i dalje sudjelovati na pripremama ove velike izložbe?
- U dogovoru s predsjednicom i visokim dužnosnicima Ministarstva kulture i sukladno obećanju mojim kolegicama s kojima sam ovih godina predano radio na ovome kao i brojnim drugim uspješnim projektima koji su reafirmirali Meštrovića i njegovu umjetnost vratili u europski kontekst i, što je još važnije, učinili da Hrvati budu opet ponosni na njega, nastavit ću rad na ovom projektu. Pomoći ću v. d.ravnateljici Sandri Grčić Budimir, koja je donedavno bila pomoćnica ravnatelja, u upravljanju projektom, a obaviti ću i sve zadaće koje proizlaze iz obveza koautora projekta s mojom francuskom kolegicom. Nastojat ću da moj prelazak na dužnost savjetnika predsjednice ničim ne uspori dobar tempo rada u finaliziranju ovog projekta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....