ŠTO PRIPREMAJU NAJVAŽNIJI HRVATSKI MUZEJI OVE GODINE Iz Rusije u Zagreb stižu remek-djela iz Ermitaža

U travnju se otvara centralna izložba Galerije Klovićevi dvori, uz onu o Bukovcu. Riječ je o izložbi “Katarina Velika, carica svih Rusa” iz znamenitog Muzeja Ermitaž St. Peterburga, a koja će trajati sve do 1. kolovoza.

Bit će izloženo oko tisuću predmeta, putem kojih će se publici predstaviti zanimljivosti o Katarininom životu te dolasku u Rusiju i na prijestolje, a ponajprije će se “moći osjetiti caričinu strast za umjetnošću koja ju je dovela do otkupa mnogih zbirki i osnivanja Ermitaža”. Izložit će se carski portreti, slike europskih škola, skulpture, grafike, odjevni predmeti carice i ostalih pripadnika dvora, predmeti umjetničkoga obrta, medalje, oružje, namještaj i dragocjenosti.

Za Katarinu je, naime, posebno značajna zbirka gema koje je najviše voljela skupljati, a i sama ih je izrađivala. Kako najavljuju iz Klovićevih: “Bit će to izložba o vladavini jedne od najmoćnijih žena u povijesti, carici Katarini II. koncipirana posebno za izložbene prostore Galerije Klovićevi dvori”.

“Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i Stvarnost” središnja je pak izložba Muzeja za umjetnost i obrt, otvara se u travnju, a obuhvaća razdoblje između 1958. i1971.

Šezdesete: Otvorenje hotela Ambasador, nepoznati fotograf

Salon mladih

Na pripremanju izložbe tim stručnjaka radio je nekoliko godina, a kako najavljuju: “Izložba će prikazati presjek turbulentnog razdoblja hrvatske povijesti te promotriti, problematizirati i analizirati situaciju u Hrvatskoj u području umjetnosti, kulture, arhitekture, fotografije, dizajna, književnosti, kazališta, glazbe, filma i drugih područja. Pokazat će jedno, po mnogo čemu, blistavo vrijeme kroz odabir eksponata, od dokumentarne građe do umjetničkih djela, od fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata, od predmeta svakodnevice do znakova vremena koji su u najdoslovnijem smislu mijenjali svijet”.

U Hrvatskom društvu likovnih umjetnika glavna je izložba “Okruženju usprkos - 150 godina HDLU-a”. U istoj se izložbenoj instituciji sprema i 34. Salon mladih čija je Mirna Rul. Kako najvaljuju u HDLU Salon otvara pitanja što umjetnici trebaju učiniti kako bi unaprijedili vlastiti položaj, koje sve silnice utječu na umjetničko djelovanje danas, te kakva je budućnost samoorganizacije umjetnika. Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split za 40. Splitski salon ove je godine odabrala temu “Umjetnost preživljavanja (zašto je važno sakupljati suvremenu umjetnost)”.

Slikari hiperrealizma

Muzej suvremene umjetnosti na jesen priprema veliku izložbu Jadranke Fatur “Fotorealizam”, umjetnice koja je značajna za hiperrealizam i na sceni je prisutna preko četiri desetljeća. Iz MSU najavljuju kako će se uz njezinu izložbu pokazati pregled autora mlađe i srednje generacije koji su za polazište svoje umjetničke karijere odabrali hiperrealizam - Lovro Artuković, Zlatan Vehabović, Martina Grlić, Stjepan Šandrk, Pavle Pavlović, Sebastijan Dračić, Marin Majić, Pavle Pavlović, Stipan Tadić. Moderna galerija sezonu otvara umjetninama iz Zbirke Kallay, u kojoj je među ostalim i antologijska slika Ljube Babića “Crna zastava” iz 1916.. Na jesen otvaraju izložbu Matka Mijića, kustosi su Ive Šimat Banov i Margarita Sveštarov Šimat. U prosincu se otvara velika retrospektiva Nikole Mašića pod nazivom “Opus, vrijeme, sudbina”.

Jadranka Fatur: Sestra ispred nedovršene slike

U Umjetničkom paviljonu 20. ožujka otvaraju izložbu Emanuela Vidovića. Na izložbi čiji je autor Igor Zidić bit će pokazan i niz još nepoznatih, no slikarovih kapitalnih ostvarenja. Izložbu kasnije žele pokazati i u Francuskoj. Zidić za Umjetnički paviljon radi i izložbu “Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexander Cabanel”. Kako najavljuju, slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevom likovnom obrazovanju te će izložba u Umjetničkom paviljonu prvi put objediniti “učenika” i “učitelja”, a posudbe Cabanelovih slika već su odobrene iz nekoliko francuskih muzeja kao što su Petit Palais u Parizu i Musee Fabre u Montpellieru. U paviljonu ćemo, također, gledati i izložbe Ksenije Turčić i Zlatana Vehabovića te fotografije koje je snimao slavni argentinski tenor José Cura.

Tetovirane svinje

U Muzeju grada Zagreba također se centralna izložba bavi šezdesetima te za studeni spremaju izložbu “Moda i odijevanje” 1960-ih godina u Zagrebu.

U Gliptoteci HAZU predviđeni su pak Trijenale hrvatskog kiparstva, u sklopu kojeg će samostalnu izložbu imati Neven Bilić, dobitnik Velike nagrade na prošlom Trijenalu, izložbe Zlatka Kesera i Zlatana Vrkljana te retrospektiva Anabel Zanze. U Galeriji umjetnina Split među ostalima su predviđene izložbe Brace Dimitrijevića, Željka Kipkea i Marijana Molnara. U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvaraju izložbu Gorana Trbuljaka, te skupne međunarodne izložbe “Upute za gledanje: Što bi tijelo htjelo?” i “Riskiraj promjenu”.

Wim Delvoye: Umjetnička farma

U srpnju počinje drugo Bijenale industrijske umjetnosti, koje će se održati u Labinu (KuC “Lamparna”, Gradska knjižnica, Pijacal,...), Puli (Augustov hram, Galerija Amfitetar) u partnerstvu s Arheološkim muzejom Istre u Vodnjanu (Apoteka) i u Rijeci (MMSU).

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, među ostalim, otvorit će izložbe Tome Gusića, Vatroslava Kuliša i Wima Delvoyjea. Belgijski umjetnik Wim Delvoye, podsjetimo, izazvao je kontroverze i proteste boraca za prava životinja nakon što je kupio farmu svinja u Pekingu i pokrenuo umjetnički projekt u sklopu kojeg tetovira svinje znakovima Disneyja ili Vuittona.