SVE NAŠE ŽIVOTINJE Najopsežnija izložba animalističkih motiva obilježava proljetnu sezonu u Modernoj galeriji

ZAGREB - Izložba "Sve naše životinje - Animalističke teme u hrvatskoj modernoj likovnoj umjetnosti", najznačajniji projekt proljetne izložbene sezone te zagrebačke galerije, donosi dvjestotinjak radova na umjetnicima uvijek inspirativnu i najstariju temu u povijesti ljudskog vizualnog izričaja.

Antologijske skulpture, uljane slike, grafike, radove na papiru i medalje s animalističkim temama odabrala je za izložbu muzejska savjetnica Moderne galerije Dajana Vlaisavljević, najvećim dijelom iz fundusa Moderne galerije te iz drugih zbirki u Hrvatskoj.

Vlaisavljević kaže kako se dosad u tolikom opsegu nije mogla vidjeti raznovrsnost teme animalizma u hrvatskoj likovnoj umjetnosti i to je prvi put da se ona obradi iz različitih aspekata.

"Obuhvatili smo razdoblje od četrdesetih godina 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća, no i za noviji period toliko je materijala da bi se mogli obraditi kao dodatna tema", rekla je u razgovoru za Hinu.

Prema likovnom postavu arhitekta Marija Beusana, radovi će se izložiti u jedanaest dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače.

"Izložba je koncipirana kronološki, no unutar nje su osmišljene različite tematske cjeline, portret životinja, studije životinja, anatomski prikaz životinja, životinje u gradu ili na selu, životinje kao simbol i metafore", napomenula je Vlaisavljević.

"Kroz jedan motiv prikazan na izložbi može pokazati razvoj hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća, i to većinom na umjetninama iz Moderne galerije", dodala je.

Po njezinim riječima, animalističke teme na odabranim slikama idu od onih na kojima su životinje manje bitan i sporedni element, preko slika i kompozicija kao što su prikazi sela do antropomorfiziranih životinja, poput psa na Kraljevićevom portretu kojemu se pripisuje jednaka važnost kao čovjeku.

Među ostalim, izložit će se djela Frangeša-Mihanovića, Deškovića, Ivekovića, Crnčića, Rojc, Filakovca, Hegedušića, Tiljka, Goldonija, Motike, Bakića, Kožarića, Skurjenog, Bućana, Stošića te Sofije Naletilić- Penavuše, prema čijoj je skulpturi naslovljena izložba.

Neka od djela prikazuju se prvi put u takvom kontekstu što, smatra Vlaisavljević, može doprinijeti njihovoj valorizaciji, no izložba podsjeća i na manje poznatog slikara Nikolu Mašića, prvog hrvatskog animalistu koji je djelovao sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća - izložit će se njegova "Gušćarica na Savi" te desetak studija različitih životinja.

Izložba će biti otvorena do 16. travnja, a pratit će ju edukativni program uz niz likovnih radionica.