Tamara Obrovac, Matija Dedić, Mile Kekin i Edo Maajka čekaju nas na krovu muzeja

Epidemiološka situacija ponovo se zakomplicirala, no valja živjeti u nadi da će sedmo po redu Ljeto u MSU, hvalevrijedan koncertni program koji se odvija u Novom Zagrebu pod umjetnčikim rukovodstvom Branka Kostelnika, bez većih problema ipak biti moguće održati, tim više što su svi predviđeni nastupi zapravo open-air koncerti na platou i u garaži MSU-a. Posrijedi nisu samo koncerti nego sadržaj po načelu "4 u 1: glazba, film, izložbe i performansi", a koji je u prethodnih šest godina posjetilo više od 35 tisuća ljudi.

Ljeto u MSU 2020 otvara 27. lipnja LADO Electro, "nevjerojatan, čaroban spoj modernog i tradicionalog, elektro i etno poetike".

Drugi po redu koncert je onaj Tamare Obrovac, 4. srpnja, koja će nastupiti uz pijanista Matiju Dedića i bubnjara Krunu Levačića. Tamara Obrovac ove je godine bila nominirana za tri Porina, a njezin posljednji album "Trans Adriaticum" (2019) moguće je pojmiti i poput Tamarinog oproštaja od oca, slikara Ivana Obrovca koji je preminuo nekoliko mjeseci uoči izlaska tog djela. Emotivnim i osobenim načinom pjevanja te skladbama kojima istarske glazbene motive uvezuje s onima s raznih strana Mediterana pa sve do Amerike iz koje potječe jazz kojeg izvodi i koristi kao katalizator i za druge glazbene stilove, Tamara svoje najdublje i najtradicionalnije korijene prezentira na moderan i avangardan, ali nikada nejasan ili isprazan način. Lijepa je to i važna estetska transformacija onoga iz čega je potekla, ali i čemu u glazbenom univerzumu otpočetka teži. "TransAdriaticum", likovnim rječnikom rečeno, doima se najzagasitijim Tamarinim albumom. Donekle i najmističnijim i najmračnijim, najoporijim i najtežim u njezinom opusu.

I kad je Hladno pivo na "studijskom odmoru", njegov frontmen Mile Kekin nema mira pri čemu uoči skorašnjih izbora ne mislimo toliko na njegov učešće na listi platforme Možemo! koliko na drugi solo album "Kuća bez krova" (2018). Posrijedi je metaforično kantautorsko rock djelo o ljubavi i braku, djeci i djetinjstvu, odrastanju i starenju, domovini i tuđini, iskanju sreće i trpljenju životnih nedaća u urušenoj zemlji koja sve više nalikuje "kući bez krova", odnosno domovini bez snova. Kao i mnogo puta ranije, Kekin je i na tom albumu iznjedrio vrhunski glazbeni storytelling u kojem sreća nije cilj nego putovanje pa je "Kuća bez krova" je i album ceste jer se motiv putovanja javlja u gotovo svakoj pjesmi. Pogled na cestu kroz šofer-šajbu i samog sebe u retrovizoru, čak i kad povremeno zazvuči turobno, ne bi ni Mileta, a ni nas koji se pronalazimo u njegovim pjesmama, trebao obeshrabriti. Upravo suprotno, trebali bismo shvatiti da su volan i mjenjač, odnosno sadašnjost i budućnost u rukama radišnih i poštenih, a ne u kandžama bitangi i lažnih domoljuba.

Koncertni program nastupom 18. srpnja zatvara Edo Maajka čiji je posljednji album "Put u plus" (2018) hip hop, rock i funk remek-djelo pankerske oštrine i psihodeličnih tonova velikog pjesnika. "Put u plus" nije samo povratak prema živoj svirci na albumu, nadam se i na koncertima, nego i "upgrade" u njegovom diskografskom opusu. Yogi Lonich (gitara), Mirsad Dalipi (bubnjevi), Toni Starešinić (klavijature) iz trija Chui i Mario Rašić (bas), ujedno i ključni suradnik na "Nuspojavama" Gorana Bareta i Majki, stvorili su tvrde i grube podloge preko koje Edo jednako žestoko gazi svojom rašpom, srastajući najbolje iz rapa s onime što mu je prethodilo, pa i šire od toga. Stoga "Put u plus" zvuči poput frontalnog sudara Sly & The Family Stonea, The Last Poetsa, Gil-Scott Herona, Wara, Santane i Jimija Hendrixa s Rage Against The Machine, Beastie Boysima, Public Enemy, Living Colourom, Bad Brainsima i Body Countom. U pjesničkoj formi i gardu za mikrofonom to je hip hop, a u svirci tvrdokuhani rock i funk album s pankerskom energijom i psihodeličnim tonovima. Ono što se nije promijenilo je dojam o Edi Maajci kao velikom i važnom pjesniku koji nepogrešivo prepoznaje znakove apokalipse diljem Balkana, Europe, Amerike i svijeta pa pjeva o njima shvaćajući da je dužnost umjetnika, lokalno i globalno, upozoravati na zlo. edni bježe od rata, drugi od siromaštva, treći zbog klimatoloških promjena, ali u konačnici sve je to manje-više isto kao i kad su u ona davna vremena Južni Slaveni došli na prostor Ilira. Kako god okrenuli, svi smo mi manje više kroz povijest bili migranti i to je sukus posljednjeg albuma našeg velikog repera koji je i osobno prošato iskustvi imigracije i emigracije.

U sklopu Ljeta u MSU, uz navedne koncerte, po cijeni jedne ulaznice, ove godine moći ćete posjetiti i izložbu "Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma" kustosica Vesne Meštrić i Snježane Pintarić, veliku multimedijsku izložbu posvećenu slavnim umjetničkim ostvarenjima nastalima u okviru ove institucije osnovane 1953. godine. Jedinstven multimedijski program uključivat će četvrtu godinu za redom umjetničke akcije i performanse šestero umjetnica i umjetnika koji će se održavati u različitim prostorima Muzeja prije samih koncerata. Spoj suvremene umjetnosti i pop kulture pobudio je širok interes kod publike, a autorice i autori koji će sudjelovati u ovoljetnom programu umjetničkih akcija i performansa pod vodstvom Ane Škegro su Tin Dožić, Dejan Gotić, Ivan Mesek, Mersiha Mesihović, Petra Mrša i Sonja Pregrad.

Već tradicionalno, nova sezona Ljeta u MSU uključivat će projekcije najboljih dokumentarnih filmova sezone MSU kina - Best of Metropolis. U izboru Zlatka Vidačkovića na repertoaru su dokumentarni biografski film Tusta, švedski dokumentarni film Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom, o dramatičnom životu i nasljeđu autora trilogije Millennium, biografski dokumentarni Diego Maradona, te makedonski dokumentarni Medena zemlja. Projekcije će se prikazivati subotama prije početka koncerta u dvorani Gorgona MSU-a u 19 sati, a broj mjesta u dvorani strogo ograničen u skladu s epidemiološkim propisima.

------

Ulaznice za manifestaciju Ljeto u MSU 2020 možete kupiti putem sustava EVENTIM i na recepciji MSU-a od utorka do subote od 11 do 18 sati. Cijena ulaznice je 79,00 kn za koncerte Tamare Obrovac, Mile Kekina i Ede Maajke, a za LADO Electro 30,00 kn (posjetitelji mogu donirati i više), a sav prihod od tog koncerta ide u humanitarne svrhe za pomoć umjetnicima čiji su stanovi i kuće stradali u nedavnom potresu u Zagrebu.

Urednik programa: Branko Kostelnik, autor koncepta Ljeto u MSU, producent i voditelj Odjela za programsko-izložbenu djelatnost MSU-a

Autorica umjetničkih akcija i performansa: Ana Škegro

Kustosice izložbe Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma: Vesna Meštrić i Snježana Pintarić

Izbor filmova Best of Metropolis: Zlatko Vidačković

Asistentica producenta: Miranda Herceg