Izložba 8. kat, otvorena od 24. listopada do 20. studenog, povezuje arhitektonsko nasljeđe zagrebačkih nebodera u naselju Vrbik, poznatijih kao Rakete, te introspektivni uvid i vizualnu poetiku fotografkinje Jelene Janković. Kako piše MSU, stambeni tornjevi Vrbik, izgrađeni 1968. godine prema projektu biroa Centar 51, simbol su urbanističkog razvoja Zagreba i spoj brutalističke estetike i funkcionalne modernističke arhitekture. Iako je riječ o nasljeđu koje danas šira javnost prepoznaje kao utjecajno ostvarenje arhitekta Vjenceslava Richtera, odakle i „nadimak“ Richterovi neboderi, na projektu su, uz njega, surađivali i Berislav Šerbetić, Ljubo Iveta te Olga Koržinek.
Mnogi istraživači navode da je u to vrijeme Richter u većoj mjeri bio angažiran na drugim projektima, ponajprije Vili Zagorje na Pantovčaku, dovodeći tako u pitanje njegov stvaralački udio, dok drugi navode kako je upravo na Raketama vidljiva primjena njegove ideje zigurata – stambene jedinice u sinturbanističkom gradu. Unatoč tome što je većina ostavštine ovoga arhitekta okupljena u njegovu arhivu u Zbirci Richter, dokumentarna građa u ovom slučaju izostaje. Stoga je fokus ove izložbe upravo na „arhiviranju“ i tumačenju baštine stambene arhitekture iz perspektive njezinih korisnika – mnogostrukih intimnih pogleda kao svjedoka o utjecaju prostornih i vremenskih pomaka na vijek jedne gradnje oko koje se organizira i protječe život.
Nakon preseljenja iz Beograda u Zagreb, Jelena Janković u razdoblju od osam godina gotovo svakodnevno bilježi transformaciju naizgled iste arhitektonske vizure, prateći izmjene svjetla, vremenskih prilika i godišnjih doba. Svaka fotografija predstavlja prizor promatran s istoga mjesta – prozora osmoga kata zgrade iz susjedstva, umjetničina mjesta stanovanja. Snimajući kompleks triju nebodera iz dana u dan, umjetnica unosi dimenziju vremena u fiksni javni prostor, čime vizualno istražuje ne samo monumentalnost arhitektonskog zdanja, već i prožimanje prostorne i vremenske kategorije s doživljajem slobode promatranja i (auto)refleksije.
Fotografski ciklus popraćen je intimnim, poetskim zapisima proizašlim iz osobnog iskustva umjetnice, s naglaskom na osjećaj usamljenosti uzrokovan preseljenjem u novi grad. Osjećaj izolacije i odsutnosti, čak i u prostoru u kojem boravi mnogo ljudi, odražava Richterovu misao o otuđenosti u urbanim sredinama u kojima se blizina fizičkog prostora nužno ne podudara s društvenom bliskošću. Richterova promišljanja na izložbi predstavljena su audiozapisima nastalima na temelju odabranih (autorskih) bilješki pohranjenih u Arhivu Zbirke Richter.
Izložba 8. kat propituje ulogu arhitekture u kreiranju osobnih narativa i način na koji se jedna statička, brutalistička forma poput Raketa istovremeno može promatrati kao monumentalno djelo i simbol osobne introspekcije. Nastali dijalog između umjetnice Jelene Janković i arhivske ostavštine Vjenceslava Richtera istražuje povezanost arhitekture, individualnih povijesti i dinamike protoka vremena te dokumentira suptilne promjene svakodnevice, koje zbog brzine življenja često propustimo primijetiti.
Jelena Janković fotografkinja je rođena u Beogradu, trenutno živi u Zagrebu, a djeluje na širem području Balkana. Usmjerena je na istraživanje ljudske prirode i psiholoških aspekta odnosa, nijansi pokreta i emocija u vremenu što bilježi različitim fotografskim žanrovima. Fotografirala je više od 250 kazališnih produkcija diljem Europe. Jelena je jedna od vodećih umjetnica koja već 13 godina prepoznatljivim stilom prati i dokumentira kazališni život. Programska je direktorica Sarajevo Photography Festivala od 2023., manifestacije koja okuplja autore suvremene fotografije iz svih dijelova svijeta. Tako potiče otvaranje dijaloga i predstavljanje različitih perspektiva u svijetu fotografije, uz stvaranje prilika za povezivanje umjetnika, kustosa i publike. Njezini radovi objavljeni su u renomiranim publikacijama poput Rolling Stonea, National Geographica, Fisheye Magazina, Der Spiegela, Elle, Kosmosa, LensCulturea, GEO-a, Vicea, F-stop magazina. Svoje radove predstavila je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama kao na primjer: Pariz, Moskva, Ciudad de México, Istanbul, Berlin, Tokio, London, Kuala Lumpur, Tbilisi, Siena, Beograd i Zagreb. Za svoj rad osvojila je mnoge međunarodne nagrade.
Izložba nastavlja tematsko predstavljanje građe koja se čuva u Arhivu Vjenceslava Richtera. Nada Kareš Richter poklonila je 2007. godine vrijednu arhivsku građu i biblioteku Vjenceslava Richtera Muzeju suvremene umjetnosti i Zbirci Richter. Arhiv sadrži pretežito arhitektonske projekte, rukopisnu građu, crteže, skice te raznovrsnu poslovnu i privatnu korespondenciju. Stoga je nezaobilazno mjesto u istraživanjima autorova opusa i vremena u kojem je stvarao. Arhivska građa sustavno se obrađuje, a povremeno se određene teme predstavljaju javnosti u ciklusu izložbi „Iz arhiva arhitekta“.
Kustosice izložbe su Petra Cegur te Ivana Završki
Izložba je realizirana zahvaljujući potpori Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....