U Splitu istražuje zašto je riječ ‘Šiptar‘ dobila negativnu konotaciju, otac mu radi u pekari

Kad vidim pozivnicu poput ove, bude mi neizmjerno krivo da ne stignem češće otići u Split, bolje pratiti tamošnji program. Izlaže tamo Kemil Bekteši, i na prvu me, idejom za izložbu, ne i samom izvedbom, podsjetio na jedan ciklus hrvatske umjetnice, često sklone provokacijama, Lucije Žuti. No, dok je ona polazila od vlastite pozicije prekarne radnice, to je pozicija njegova oca. Ona je crtala crteže ljudi koji su dolazili u pekaru i kupovali kruh, a raznih je situacija bilo, dok je ona u pekari bila zaposlena, jer nakon završene Akademije likovnih umjetnosti, teško je nalazila posao.

Kemil Bekteši, pak, u galeriji Manuš u Splitu, dakle, izlaže dva umjetnička rada, 250°C i GGM 20. Naziv je izložbe "Malta", no ne prema zemlji, često poželjnoj turističkoj destinaciji, već prema pekarskom poduzeću u kojemu radi njegov otac. Naslov prvog rada temperatura je na kojoj se peče kruh.

Kustos je izložbe Dalibor Prančević koji tumači kako umjetnik koristi očev alat - stare pohabane tepsije - na kojima su vidljivi tragovi masnoće i tijesta, simbolizirajući fizički, ali i emocionalni napor uložen u svakodnevni rad. Ove relikte umjetnik prekriva zlatnim listićima, transformirajući ih tako u simbol društvenog priznanja. Tu je naravno, i pitanje statusa manualnog rada u suvremenom kapitalističkom društvu.

Galerija Manuš

Istovremeno, nastavlja Prančević: "250°C aludira i na umjetnikovo kosovsko podrijetlo, vezano uz pekarsku djelatnost koja se u regiji često stereotipno asocira s Kosovarima, dok je etnonim "Šiptar" s vremenom dobio snažnu negativnu konotaciju, odražavajući kulturalne i društvene predrasude prema toj zajednici. Time rad ne propituje samo hijerarhije unutar kapitalističkih sustava, već i šire društvene stereotipe i nevidljive granice koje određuju percepciju pojedinaca i njihova rada."

Nasuprot tome, GGM 20, nazvan po industrijskom mikseru iz očeve pekarske radionice, istražuje granice umjetničke intervencije i procesa nastajanja umjetničkog djela. Mikser, prenesen iz radnoga pekarskog u radni umjetnički kontekst, pretvara se u crtačku mašinu koja stvara apstraktne, kružne uzorke.

Priča je to o ocu i sinu, o predrasudama...

Kemil Bekteši (r. 1997., Beograd) bosansko-kosovski je vizualni umjetnik čiji se rad bavi temama identiteta, geopolitike i nacionalnosti. Kako piše uz izložbu, Bektešijeva umjetnost često odražava kulturna i politička preklapanja između Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova — zemalja koje je osobno proživljavao tijekom svog života. Trenutačno živi u Sarajevu.