Umjetnica koja zna objasniti mučnu vezu između blitzkriega i sarajevske opsade

ZAGREB - Mlada sarajevska umjetnica Šejla Kamerić (1976) početkom će veljače u Bruxellesu primiti uglednu nagradu Europske fondacije za kulturu. Za svoj umjetnički aktivizam primit će nagradu koja nosi ime holandske princeze i u tome ima određene simbolike, s obzirom na to da je njezinu umjetničkom uspjehu kumovao pogrdan natpis nepoznatog holandskog vojnika u jednoj baraci u Srebrenici. Crno-bijeli plakat pod nazivom “Bosanska djevojka” (2003) s umjetničinim portretom i šturim opisom općih karakteristika bilo koje bosanske djevojke (bez zubi… brkovi… smrdi ko vrag) prerastao je lokalne okvire i postao sinonim za umjetničku klimu u jugoistočnoj Europi.

‘Embargo do 11’

U galeriji Camera Austria u Kunsthausu u Grazu sarajevska je umjetnica postavila provokativnu instalaciju pod nazivom “Embargo do 11”.

Sastoji se od dvadeset i pet drvenih okvira na nogarima u koje je postavila sitne sličice i dopunila ih pisanim stihovima pjesama u rasponu od Judy Garland pa sve do Lou Reeda, Pink Floyda, Led Zeppelina, Talking Headsa, Beatlesa, Sheryl Crow, Leonarda Cohena itd. Na prvi se pogled može učiniti kako poetska veza između minijaturnih fotografija i stihova pokriva bilo koju zajednicu, njezinu društvenu i prirodnu panoramu. Sve do trenutka kada se idilični pejzaži ne preobraze u vizure nacističkih skupova, portret Führera, pa ljude koji se penju po stablima kako bi mogli vidjeti i slušati omiljenog vođu…

Dakle, sve do trenutka kada se ugođaj savršenog dana u idiličnom pejzažu nije preobrazio u tjeskobnu abecedu. U tom momentu posjetitelj postaje svjestan mučne veze između blitzkriega i sarajevske opsade. U tom momentu glazbene metafore o sjenama, nebeskim stepenicama i dobrim namjerama prestaju pokrivati izlizani klišej o bezimenom krajoliku i futurističkoj dokolici.

Umjetnica je minijaturne fotografije pronašla na bečkom tržištu antikviteta, njih 25 između 314 komada koje je tijekom Hitlerova uspona “Austria Tanbakwerke AG” raspačavao u kutijama cigareta.

‘Bez crvene’

Tihom propagandom tvrtka je pušačima diljem Austrije nastojala približiti ideju zajedništva, nacionalsocijalizma, priču o idealnom društvu budućnosti i slično.

Album za cjelokupnu kolekciju pojavio se 1940. pod nazivom “Kako je oslobođena Istočna granica - Adolf Hitler i njegov put do Velikog njemačkog carstva”. Instalacija Šejle Kamerić u Grazu pomaknula je priču o Istočnoj granici još istočnije, sve do Sarajeva.

Umjetnica završava svoj dugometražni film u suradnji s albanskim umjetnikom Anrijem Salom pod nazivom “1395 dana bez crvene”. I taj je film još jedan podsjetnik na sarajevske dane pod opsadom jer broj u naslovu precizna je mjera njezina trajanja. U međuvremenu je postavila novu samostalnu izložbu u berlinskoj galeriji Tanja Wagner.