HRVAT U GLAVNOM PROGRAMU

VENECIJANSKI BIJENALE DAJE POČAST MLADENU STILINOVIĆU On je jedini naš umjetnik kojeg je na Bijenale dva puta pozvao glavni kustos

 Vjekoslav Skledar/Cropix

Na upravo objavljenom popisu umjetnika koje je odabrala glavna kustosica 57. Venecijanskog bijenala Christine Macel je i hrvatski umjetnik Mladen Stilinović. Izlagat će i slovenski autori OHO i Marko Pogačar. Direktnim pozivom glavnog kustosa ukazana je čast umjetniku jer veći dio bijenala počiva na tradicionalnom konceptu nastupa nacionalnih paviljona, gdje se autori biraju po raznim ključevima, koji ne moraju uvijek biti umjetnički, ovisno o situaciji u pojedinoj zemlji.

Do sada su iz Hrvatske direktno na arhitektonski bijenale bili pozvani Penezić i Rogina, a na likovni Tomislav Gotovac, David Maljković i već jednom Mladen Stilinović: on je jedini autor iz ovih krajeva kojeg je dva puta pozivao glavni kustos, što svjedoči o međunarodnoj reputaciji njegova rada. Stilinović je tema i u Zagrebu gdje je prije par mjeseci započeo opsežan program posvećen ovom ljetos preminulom umjetniku, a četvrta u nizu izložbi u sklopu projekta “Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)”, nazvana prema jednom njegovom radu, počinje ovaj tjedan, 17. veljače. Gosti su ponovno međunarodni, projekt organiziraju kustosice WHW, a centar je okupljanja galerija Nova. Umjetnik koji je rušio tabue i kritizirao sve sustave u kojima je živio najčešće se bavio temama novca, ideologije, boli, smrti i sl., a svoj je put započeo u Grupi šestorice. Nije teško pogoditi zašto je kustosica Macel smatrala kako će se njegov rad dobro uklopiti u njezinu, doduše, dosta široko postavljenu definiciju bijenala, u sklopu koje se među ostalim tumači kako “umjetnici moraju prihvatiti da umjetnost ima veliku odgovornost u definiciji društva kakvo je danas”. Pa i eventualnim promjenama tog društva.

U nacionalnom paviljonu u Arsenalu Hrvatsku će predstavljati umjetnici Tina Gverović i Marko Tadić, u izboru Branke Benčić. Sporan je način na koji su odabrani: direktno na poziv Ministarstva, bez natječaja, što nikako ne bi smjelo biti praksa. Srećom, izbor je više nego solidan iz nekoliko razloga. Naime, kada se govori o decentralizaciji hrvatske kulture, odnosno nužnoj potrebi za njezinom decentralizacijom, jedno od važnijih mjesta za promociju djela suvremene umjetnosti jest Apoteka koju u Vodnjanu vodi Branka Benčić. Tina Gverović upečatljivo propituje pitanja pozicije umjetnika, a podsjetimo kako je sa Sinišom Ilićem imala samostalnu izložbu u londonskoj Tate Modern, što je važna referenca za suvremenog umjetnika. Marko Tadić, nekoć student firentinske Likovne akademije, upravo je predstavio dojmljiv rad u zagrebačkoj Zbirci Richter, riječ je o umjetniku koji također pažljivo gradi i svoju međunarodnu karijeru.

Inače se u dijelu likovnih krugova tumači kako je Venecija pomaknula datum otvaranja nešto ranije, na sredinu svibnja, kako se ne bi poklopila s Documentom u Kasselu, koja se, pak, otvara svake pete godine i nema nacionalne paviljone. Kustos Kassela je Adam Szymczyk, tema je “Učiti od Atene”. Szymczyk u novijim zbivanjima u Grčkoj vidi paradigmu današnjeg društva jer “utjelovljuje sve ekonomske, političke, socijalne i kulturne dileme s kojima se Europa mora suočiti”. Lista umjetnika za izlaganje nije dugačka, na njoj nema autora iz Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 13:59