Više od pola milijuna ljudi posjetilo Arheološki muzej Istre. Nisu loše prošli niti Muzeji Hrvatskog zagorja

Hrvatski muzeji u prvoj postpandemijskoj godini zabilježili su 3 458 338 posjetitelja. Prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC), a na koju se od 168 muzeja upisanih u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH odazvalo njih 143 ili 85 posto, posjet našim muzejima u odnosu na 2021. godinu povećao se za visokih 35,6 %, no brojke su još uvijek daleko od posljednje pretpandemijske 2019. godine kada su muzeji imali 5 235 765 posjetitelja.

Najposjećeniji muzej i ove je godine Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni. Prošlogodišnjih 509 778 posjetitelja vraća ih na posjećenost od više od pola milijuna koliko su imali i 2018. i 2019. Kao i prošle godine porast od gotovo 200 tisuća posjetitelja odraz je skoka broja turističkih posjeta koji je u Istri prema podatcima eVisitora u 2022. sustigao posjećenost iz 2019.

Na drugom su mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 301 508 posjetitelja, zamjetan porast od 13,4 % u odnosu na referentnu 2019. godinu, dok je na treće mjesto izbio Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba s 259 493 posjeta i porastom od 33 % u odnosu na 2019. Ovaj agilni zagrebački muzej porast broja posjetitelja od 136 % u odnosu na prethodnu 2021. postigao je brojnim događanjima i pedagoškim aktivnostima – 25 otvorenih izložbi i 4769 stručnih obilazaka, a i otvorio je širom svoja vrata drugim zagrebačkim muzejima koji su zbog potresa ostali bez prostora. Četvrti su Dubrovački muzeji s 235 526 posjetitelja, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 210 103 posjetitelja.

Prema pojedinačnim kategorijama najveći je porast zabilježen kod posjeta stalnim postavima koji su s prošlogodišnjih 1 250 073 narasli na 2 093 639 posjetitelja, dok je velik skok zabilježen i u kategoriji povremenih izložbi koje su s prošlogodišnjih 450 789 narasle na 876 245 posjetitelja. Značajan je i porast učenika koji su u odnosu na prošlu godinu gotovo četiri puta češće posjećivali muzeje, što možemo pripisati prestanku primjene epidemioloških mjera, a najaktivniji u radu s mladima bili su Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 77 237 djece iz osnovnih i srednjih škola. Slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla u čijim je programima sudjelovalo 49 257 djece, dok se na trećem mjestu našao Muzej grada Zagreba koji je u protekloj godini privukao 23 965 najmlađih korisnika.

Hrvatske muzeje i galerije posjetilo je 912 594 turista ili 386 116 više nego prethodne godine, od čega gotovo dvije trećine otpada na samo tri naša redovno najposjećenija muzeja - Arheološki muzej Istre, Muzej grada Splita i Muzeje Hrvatskog zagorja, dok Dubrovački muzeji smješteni u našoj najpoznatijoj turističkoj destinaciji i dalje ne vode evidenciju o stranim posjetiteljima.

Ako gledamo gradove pojedinačno, muzeji su i dalje najposjećeniji u Zagrebu u kojem je, unatoč činjenici da je gotovo pola zagrebačkih muzejskih kuća zatvoreno zbog konstruktivne obnove, zabilježeno 22 % svih ulazaka u muzeje. Velik broj posjeta može se pripisati novim i inovativnim rješenjima kojima su muzealci nastojali doći do publike usprkos zatvorenosti matičnih kuća. Uspostavljena su brojna partnerstva u zemlji i inozemstvu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti privremeno se "premjestio" u Zadar, a vrata svojih još uvijek funkcionalnih izložbenih prostora i on je, kao i Etnografski i Tehnički muzej, otvorio zagrebačkim muzejima koji su ušli u obnovu.

Klovićevi dvori također su postali "utočište" za izložbene projekte kolega poput velike izložbe "Sedamdesetprve" Hrvatskog povijesnog muzeja. Zatvoreni Muzej za umjetnost i obrt svojim je izložbenim projektima gostovao od Trsta, Budimpešte i Barnbacha preko Rijeke i Zadra do zagrebačkih muzeja (Etnografski, Tehnički, Nacionalni muzej moderne umjetnosti). Pomalo iznenađujuće na drugom mjestu gradova prema posjećenosti muzeja našla se Pula s 20 % od ukupnog broja posjeta jer od prošle godine, pored antičke Arene, korisnicima u sklopu Povijesnog i pomorskog muzeja Istre nudi putovanje kroz povijest pulskog fortifikacijskog sustava, dok se na trećem mjestu s 11,5 % nalazi grad Dubrovnik.

Dubrovačke zidine

Vedran Levi/Cropix

Premda su imajući na umu okolnosti u kojima su se nakon potresa našli zagrebački, a među njima i naši najveći nacionalni muzeji, ovo zapravo izvrsni podatci – činjenica jest da i nakon porasta od 35 % u odnosu na 2021. još uvijek smo u odnosu na posjećenost iz posljednje pretpandemijske godine u minusu 34 % ili negdje oko broja posjetitelja koje su hrvatski muzeji bilježili prije deset godina.