Jučer, danas i sutra besplatno i uz stručno vodstvo u Zagrebu se može razgledati neka od najatraktivnijih arhitektonskih djela grada. Građane po njima vode arhitekti, program se odvija u sklopu Open House Festivala.
Open House festivali organiziraju se tridesetak godina, diljem Zapada, a od ove godine i u Zagrebu. Razna djela arhitekture u sklopu Open House festivala godišnje obiđe oko milijun ljudi.
Prvi je održan u Londonu, 1992.
Danas šezdeset gradova ima Open House festivale, od New Yorka i Osla do Pariza i Amsterdama. Od ove godine u mrežu Open House Worldwide primljeni su i Kopenhagen, Querétaro te Zaragoza.
Zagrebačka arhitektica Ana Lisonek skupini zainteresiranih građana pokazala je atelje Silvija Vujičića, umjetnikov radni i izložbeni prostor, smješten u multifunkcionalnoj građevini od svega 12 m2, napravljen tik uz bujan vrt, skriven u jednom od donjogradskih blokova, građevinu koju je osobno projektirala.
Na tom je prostoru početkom dvadesetog stoljeća bila
octara, pogon za proizvodnju octa, kojeg je izgradio i vodio Ludwig Hochsinger. 1950-ih tu je bila postolarska i kožarska zadruga.
Na toj lokaciji, tri minute laganog hoda udaljenoj od Jelačićeva trga, gdje je danas i samonikli vrt, nekad su parkirali kočije i radili ukrcaj robe.
"Danas je to dvorište neprepoznatljivo, ovaj zeleni vrt je minijaturna gradska džungla nepoznata javnosti. Jedinstvena mikroklima polunatkrivenog vrta omogućila je rast biljkama koje se ne mogu vidjeti u parkovima centra grada. Sve je krenuo od toga da je umjetnik Silvije Vujčić želio prostor u gradu koji bi koristio kao primarni ured za sastanke, showroom za arhitektonsko staklo, prezentaciju tekstila i odjeće … Silvio je poznavatelj biljaka i često ih koristi u svom radu pa nije čudno da ga je oduševio skriveni privatni samonikli vrt u centru grada. Moja ideja je bila ostaviti vrt takav kakav je i zatečen, a samu građevinu u kojoj radi umjetnik smjestiti u predprostor vrta. Dimenzija građevine koju smo napravili bila je u startu ograničena malim prostorom, zato je to svega 12 m2.
U vrt smo stavili čeličnu konstrukciju koja je samonosiva, posve odvojena od nosivih elemenata bivše octare.", kazuje Ana Lisonek.
Mobilna fasada ove građevine napravljene za potrebe umjetnika sva je u staklu, posebnom laminiranom staklu koje u sebi i na sebi nosi hrpu detalja i crteža. Ova stakla ujedno pokazuju autorova razmišljanja i njegove eksperimente u tehnologiji obrade i dizajna stakla.
Radi se o stotinama fotografija iz opsežnog arhiva koje su pretvorene u zanimljivu mrežu obostrano reflektivnih crteža. Umjetnik u svom radu kao alat koristi program umjetne inteligencije.
U tom malom prostoru u srcu grada, uvučenom u gradsko dvorište, a tik uz vrt, Silvio Vujčić radi u atmosferi koja je posve jedinstvena, bitno drugačija od ulice i buke od koje ga dijeli par desetina metara.
"Mali prostor od 12 m2 se zbog refleksija doima kao beskonačan prostor prepun autorovih crteža i fotografija, a vrt koji nije prohodan ‘uvlači‘ se u interijer i razbija granicu između unutarnjeg i vanjskog prostora. Rezultat je ugodan i smiren, gotovo meditativni radni prostor čija se atmosfera radikalno mijenja s dobom dana.", komentira arhitektica.
Među posjetiteljima koji su obišli atelijer Silvija Vujičića bila je i Zagrepčanka Melita Seljan.
"Ovo je genijalan način da se ta stara ružna dvorišta iskoriste, da se napravi nešto lijepo. Ovaj mali prostor nabijen je pozitivnim emocijama. Vidi se koliko je truda i ljubavi uloženo u ovo. Šteta je da više ljudi ne zna za ovo, da ne dođu vidjeti. Koliko ima takvih kutaka u gradu koji su prepušteni propasti, a od kojih bi se moglo napraviti nešto kreativno i funkcionalno?!", kaže i dodaje:
"Moj djed je nekad na Svačićevom trgu imao prehrambeni dućan, tamo je i danas špeceraj dućan, otvorila ga je jedna mlada obitelj.
Jako me zanima grad, njegova dinamika, građevine, stalo mi je do toga da postanemo svjesniji grada u kojem živimo. U Zagrebu ima puno umjetnosti na koju kao da nitko ne obraća pažnju. Kao što je, recimo, i ovaj prostor ovdje. Pa, da spomenem, atelijer kipara Emila Bohutinskog koji je bio ostao nekako nezamijećen čak i od struke, kamoli od običnih građana. Zato mi je jako drago da i Zagreb sad ima Open House festival."
U Zagrebu se ova tri dana moglo i može pogledati 35 arhitektonskih objekata: Popov toranj, javni i sakralni prostori Gornjeg grada, Stara gradska vijećnica, Klinika za psihijatriju Vrapče, Botanički vrt PMF-a, Hrvatski državni arhiv, palača Zagrebačke burze za robu i vrednote, kompleks klaonice Zagrepčanka, Osnovna škola Augusta Šenoe, Francuski paviljon, stambeno-poslovna zgrada Napretkove zadruge, atelijer Emila Bohutinskog, stambena zgrada Vukovarska 35-35a, stambena zgrada Kemoboje, Drveni neboder, stambeni sklop Laginjina 7-9, Kockica, zgrada Gradske vijećnice, stambeno naselje Dugave, Dom zdravlja Zagreb – Centar, putnički terminal Međunarodne zračne luke Zagreb, poslovna zgrada SEECEL, Lauba – kuća za ljude i umjetnost, odgojno-obrazovni kompleks Središće, Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog, atelijer Silvija Vujičića, Urania, bazenski kompleks Svetice, trgovačka i najamna stambena zgrada Assicurazioni Generali, atelijer akademika Andrije Mutnjakovića, stambeno-poslovna zgrada Veslačka 15-17a, dječji vrtić Lanište, obiteljska kuća u Maksimiru, hotel Zonar i MET Boutique Hotel, u kojem je i predstavljen festival Open House Zagreb.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....