BUĆAN NA IZLOŽBI U TATE MODERN Kako je igrom umjetnost pretvorio u brend

Među tri stotine radova koji će krajem 2015. biti prikazani na velikoj izložbi “The World Goes Pop”, u čuvenoj londonskoj galeriji Tate Modern, čak 33 djela bit će ostvarenja hrvatskog likovnog umjetnika Borisa Bućana. Na toj reprezentativnoj smotri svjetske pop umjetnosti, pokreta koji je nastao u želji da se i publika uključi u stvaranje umjetničkih djela, koji je inspiraciju tražio u neposrednom okruženju svakog čovjeka, pa je temom umjetničkog djela postalo sve, strip, naljepnica na konzervama, likovi iz ilustriranih časopisa, reklamne poruke, i koji je bježao od dotadašnjeg elitizma i imao za cilj ukidanje granica između visoke i popularne umjetnosti, bit će zastupljena djela ne samo najpoznatijih umjetnika iz SAD-a i Engleske, gdje je 50-ih godina prošlog stoljeća rođen taj umjetnički pravac, već i iz Južne Amerike, Azije, Afrike, Europe… Među najistaknutijim imenima koji će izložiti svoja djela u Londonu svakako valja spomenuti Öyvinda Fahlströma, Janu Želibsku, Eulŕliju Graua, Ushioa Shinoharau ili Cornela Brudascua. I u takvom društvu, kako je to u pismu kolekcionaru Marinku Sudcu, u čijoj se kolekciji nalaze Bućanova djela koja idu na izložbu, napisao direktor Tate galerije Chris Dercon, radovi hrvatskog umjetnika imat će istaknuto mjesto.

Pop kao kritika

Dercon, među ostalim, kaže: “Serija od 33 rada Borisa Bućana odabrana je s velikom pažnjom i zauzima posebno mjesto u našem prikazu fenomena pop arta. Ta ključna serija Bućanovih radova na amblematičan način pokazuje njegovu formalnu i stilsku re-aproprijaciju reklamnih postera i logoa. Bućanova umjetnost zauzima važno mjesto u postavu naše izložbe i namjera nam je njegove radove izložiti u dijelu posvećenom konzumaciji. Tu se pokazuje kako je pop kritizirao ekscese zapadnjačkih i imperijalističkih modela. Bućanova serija bit će izložena kao primjer umjetnikova prihvaćanja pop estetike, gdje se umjetnost pretvara u brend. Unutar političkog konteksta Jugoslavije ranih 70-ih Bućanova umjetnost igra važnu ulogu u rušenju granica između tradicionalnog slikarskog medija i umjetnosti produkcije postera, između forme i sadržaja, odražavajući pritom kulturalne i umjetničke utjecaje popa na istočnoeuropsku umjetničku scenu.

Sjajna ocjena

Izlaganjem 33 rada iz serije Bućan Art pored podjednako kritičnih djela iz Francuske, Slovačke i Brazila, među ostalim, bit ćemo prvi put u mogućnosti naglasiti zajedničke preokupacije i teme umjetnosti popa diljem svijeta.”

Takva sjajna ocjena Bućanova stvaralaštva potvrđuje da je on jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika. Ili kako kaže profesorica Vera Horvat Pintarić, malo koji suvremeni umjetnik ima u svom djelu tako bogatu ikonografiju kao Boris Bućan.

On stalno izvodi pretvorbe, u sliku uvodi različite spojeve, izvrće značenja, izokreće ono što vidi, umanjuje ili uvećava, pretvara dvije različite stvari u samo jednu i tako nastaju neobične tvorbe, uvijek slikarski naglašene. Bućan istodobno pripovijeda i prikazuje predmete i motive, a pri tomu se potvrđuje kao slikar visoke razine.

Kustosi u Zagrebu

Chris Decron i i kustosica Jessica Morgan, koja je zadužena za postav izložbe “World Goes Pop”, prošle su godine boravili u Zagrebu gdje su se upoznali sa stvaralaštvom više hrvatskih likovnih umjetnika. Među ostalima, posjetili su i kolekcionara Marinka Sudca kojim im je pokazao dio svoj bogate kolekcije.

Među ostalim, predstavio im je djela Gorgone, Grupe G, filmove grupe OHO, korespodenciju i arhivu Novih tendencija, ukupno oko 1700 pisama, crteža, skica te djela Tomislava Gotovca i Borisa Bućana. Premda su pokazali zanimanje i za radove Tomislava Gotovca i grupe Gorgona, s obzirom na postav izložbe najviše ih je zaokupilo stvaralaštvo Borisa Bućana posebice onaj dio iz njegove, pop faze kada je riječ ART smještao u logotipove tada najvećih svjetskih kompanija.