ZAGREB - Projekcijom filma "Gorući grm" u zagrebačkom kinu Europa Veleposlanstvo Republike Češke i Hrvatsko-češko društvo obilježit će u četvrtak 50. godišnjicu tragične smrti Jana Palacha, češkog studenta koji se 16. siječnja 1969. spalio na praškom Václavskom trgu, protestirajući zbog sovjetske okupacije Čehoslovačke.
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac kaže kako Hrvate i Čehe spajaju gotovo tisućljetne veze i prijateljstvo koje se iskazuje i u sretnim, ali i u tragičnim trenucima, što se pokazalo i prije 50 godina, u vrijeme okupacije Čehoslovačke kojom je ugušeno Praško proljeće, kada su Hrvati pružili pomoć, smještaj i utjehu Česima i Slovacima koji su se u ljeto 1968. zatekli u Hrvatskoj, a jednako su suosjećali i kada je odjeknula vijest o Palachovoj smrti.
"Jan Palach je žrtvujući svoj život htio iz malodušja probuditi vlastiti narod koji se počeo miriti sa životom pod okupacijom, ali i poslati poruku ravnodušnoj Europi i svijetu da se u srcu Europe gazi sloboda njegovog naroda", rekao je Lipovac uoči obilježavanja tužne obljetnice.
Istaknuo je kako je Palach postao simbol češkog otpora, neslomivosti i spremnosti na žrtvu, priznat kao takav i izvan granica, među prvima upravo u Hrvatskoj.
Pod dojmom tada aktualnih zbivanja u Vijetnamu, Miroslav Krleža taj je čin, bez presedana u europskoj civilizaciji, u svom dnevniku opisao kao "Sajgon na Václavskim námĕstima", a već petnaestak dana nakon Palachove smrti studentski klub u Rijeci po njemu je dobio kultno ime koje nosi i danas.
Klub Palach u Rijeci
"Pola stoljeća nakon smrti Jan Palach kao simbol i dalje je živ, sličan gorućem grmu iz Starog zavjeta koji gori, ali ne izgara", ustvrdio je Lipovac.
Ulaz na projekciju filma je besplatan, a uz Lipovca, uvodnu riječ imat će Vladimir Zavázal, veleposlanik Republike Češke.
"Gorući grm" je 2013. godine za HBO kao trodijelnu seriju režirala istaknuta poljska redateljica Agnieszka Holland, prema scenariju Štěpána Hulíka o samospaljivanju hrabrog studenta, koji prikazuje kako je ta događaj potresao svijet i potaknuo Čehe i Slovake na promjene i otpor komunističkoj vlasti.
Serija započinje rekonstrukcijom šokantnog čina studenta Filozofskog fakulteta Karlova sveučilišta, a potom je u fokusu odvjetnica Dagmar Burešová (1929.–2018.) koja je zastupala Palachovu obitelj u sudskom postupku protiv zastupnika komunističkog parlamenta koji je pokušao obezvrijediti njegovu žrtvu. Nakon Baršunaste revolucije 1989. ona je postala ministrica pravosuđa, a zatim predsjednica češkog parlamenta.
Jan Palach potječe iz skromne obitelji iz Všetatyja kod Praga. Nakon što je sudjelovao na dobrovoljnim radnim akcijama u SSSR-u vidio je stvarni život u toj zemlji nasuprot propagande, te je odlučio ne prepustiti se letargiji u koju je češko društvo zapalo nakon okupacije.
Odlučio se na drastičan korak - samospaljivanje benzinom ispred Narodnog muzeja, u najužurbanijem dijelu dana glavnog praškog trga. Od posljedica je preminuo tri dana poslije.
Stotinu tisuća ljudi tihom povorkom Pragom odalo mu je počast na dan pogreba, a njegov grob na praškom Olšanyju postaje mjesto hodočašća. Zato ga je 1973. policija potajno ekshumirala, kremirala i pepeo pokopala u Všetatyju.
Nakon pada komunizma Palachov pepeo vraćen je u praški grob, koji mnogi Česi pohode svakog 16. siječnja, a u povodu 50. obljetnice diljem Češke organiziran su brojna komemorativna događanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....