ANIMAFEST 2018 Središnji tematski program posvećen žanru horora

ZAGREB – Povodom 200. obljetnice prvog izdanja gotičkog romana Frankenstein ili moderni Prometej (1818) Mary Shelley, središnji tematski program Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2018. posvećen je žanru horora. Opsežni program „Horor u animiranom filmu“, koji uključuje kratkometražne (7 segmenata) i dugometražne filmove, kao i izložbe i projekcije na otvorenom danas je najavljen iz direkcije Festivala.

Kratkometražni filmovi podijeljeni su u program kratkih klasika iz svih krajeva svijeta, tri programa filmova nastalih nakon 2000. godine, jedan program hrvatskih horora, kao i dva programa „pod zvijezdama“ u omiljenom Art Parku. Dugometražni repertoar donosi kultne filmove iz Japana, Koreje i SAD-a. Dvije inozemne izložbe upotpunjuju ovu raskošnu posvetu žanru koji je nadahnuo i ovogodišnji plakat i špicu Animafesta, autora Stipana Tadića.

I prije filmske animacije poseban oblik Laterne Magice, zvan Phantasmagoria, projicirao je rudimentarno animirane prikaze duhova i bića iz pakla na zidove i poluprozirna platna. Prvi stop motion filmovi u povijesti imali su prikaze nadnaravnih tema (The Haunted Hotel, J. Stuart Blackton, 1907.), baš kao i prvi serijali (Felix the Cat, Betty Boop). Program kratkih klasika „Memento mori“ otvara stoga Disneyjev kratkometražni film, prvi iz serije Silly Symphonies, The Skeleton Dance (1929.), kao primjer najranijih bavljenja ovom tematikom. U istom programu prikazuju se svevremena djela mnogih velikana strave i užasa – Tima Burtona (Vincent), Piotra Dumałe (A Nervous Life of Cosmos), Chrisa Landretha (Bingo), Raoula Servaisa (Harpya), Paula Berryja (The Sandman) i Ruth Lingford (Death and the Mother). Iako se u žanr ne uklapa u potpunosti, zbog uznemirujuće i mračne atmosfere kojom odiše, te dalekosežnog utjecaja na velik broj kasnijih horor lutka-filmova, u ovaj program uvršten je i film Street of Crocodiles braće Quay.

Filmovi iz posljednjih petnaestak godina čine segmente „Jeza u vašoj glavi“ i „Krv!!!“. Mogu se izdvojiti filmovi Rosta (Splintertime), Einara Baldvina (Baboon), Suzie Templeton (Dog), Jasona Carpentera (The Renter), Runea Spaansa (The Absence of Eddy Table), Roberta Morgana (D is for Deloused), Lore D'Addazio (Juliette) i Petera Cornwella (Ward 13), kao i obavezni japanski autori Takena Nagao (Chainsaw Maid) i Yusuke Sakamoto (The Night of The Naporitan). Četvrti segment, pod nazivom „Znam što ste crtali prošlog ljeta“ izbor je iz ovogodišnjih prijavljenih filmova horor izričaja, kojima su dodana dva djela iz ranijih godina.

I hrvatski autori bavili su se hororom, kako autori Zagrebačke škole, tako i oni mlađe i srednje generacije, pa peti program predstavlja izbor domaćih uspješnica žanra u segmentu „Hrvatski bestijarij“. U njemu se prikazuju radovi animatora u rasponu od legendi poput Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa (Muha), Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (Maska crvene smrti) te Zlatka Boureka (Mačka), preko još aktivnih klasika poput Joška Marušića (Riblje oko) i Zlatka Pavlinića (Kugina kuća), do trenutnih perjanica hrvatske animacije Marka Meštrovića i Davora Međurečana (Silencijum) te Simona Bogojevića Naratha (Levijatan).

Dugometražni dio tematskog programa donosi dva kultna filma – anime Perfect Blue Satoshija Kona i korejski zombie horor Seoul Station Yeona Sanghoa. Perfect Blue (1997) je psihološki horor o bivšoj pop pjevačici, sada glumici koja se uz izazove novoga posla mora nositi i s tajanstvenim stalkerom zbog kojega gubi dodir s realnošću. Inspiriran ambivalentnim odnosom stvarnosti i zamišljaja u djelima Philipa Dicka, film je lansirao karijeru svoga, nažalost prerano preminulog redatelja, utjecao na stvaralaštvo mnogih filmskih i glazbenih umjetnika poput Darrena Aronofskog i Madonne, a privukao je i znatnu kritičku pažnju, prije svega feminističke teorije koja ga je čitala kao djelo o identitetu, voajerizmu (gaze) i izvedbi. Filmu su prispodobljeni i znatni utjecaji Hitchcocka, a uobičajilo ga se čitati i kao kritički prikaz suvremenog japanskog potrošačkog društva. Seoul Station (2016) je pak fabularni prethodnik igranog filma Vlak za Busan istog redatelja i istog podžanra zombi apokalipse. Simpatični film Tima Burtona Moje najdraže čudovište (Frankenweenie, 2012) dio je pak Programa za djecu i mlade.

Dio projekcija i popratnih događanja vezanih uz horor temu ovogodišnjeg Animafesta odvijat će se i na otvorenom, pod naslovom „Animafest u Art parku: Tri noći potpunog užasa“. Prikazuju se kratki filmovi pod zajedničkim naslovom „Creepy Animation Night“ u izboru Mihaija Mitrice, direktora festivala Anim'est iz Bukurešta, te kompilacija kratkih filmova viralne zvijezde stop-animacijskog trash gore humora Leeja Hardcastlea „Claymation Horror“. Dugometražni film Franka Sudola City of Rott, još jedan zombi uradak jedinstvenog vizualnog izričaja, također se prikazuje u Art Parku.

Program horora zaokružuju dvije inozemne izložbe. Einar Baldvin, nagrađivani losangeleski animator islandskog podrijetla (The Pride of Strathmoor), osnivač studija GLAS Animation i suradnik Applea, izlaže svoje crteže i grafike pod nazivom The Crawling King iz istoimenog grafičkog romana mračne epske fantastike koji će također biti predstavljen u sklopu festivala. Otvorenje izložbe u Kulturnom centru Mesnička je u utorak 5. lipnja. Istoga dana otvara se i izložba Roberta Morgana Morgan's Organs u Galeriji ULUPUH s izborom radova iz njegovih makabričnih djela. Ovaj britanski umjetnik (The Cat with Hands, The Separation, Bobby Yeah), majstor glinamacije inspiriran Švankmajerom, Francisom Baconom, kao i Davidom Lynchom, braćom Quay i E. A. Poeom, autor je u suvremenoj animaciji jedinstveno stravičnog opusa.

Tematski program Animafesta 2018. osmislio je umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, uz prijedloge i savjete Božidara Trkulje (koji je pomogao kurirati program hrvatskih filmova), Chrisa Robinsona, Franziske Bruckner, Yvesa Nougarèdea, Olge Bobrowske, Piotra Kardasa (koji je savjetovao uvrštavanje komičnih i parodijskih filmova), Ornele Čop (filmovi Leeja Hardcastlea) i Einara Baldvina. Šuljić je o programu rekao:

„Tema horora, straha i strave, od nepoznatog i nadnaravnog do ubojitog i sumanutog, intrigirala je i intrigira umjetnike svih područja umjetničkog djelovanja od najranijih dana čovječanstva. Film kao medij vrlo je pogodan za 'plašenje' gledatelja, kroz trenutak iznenađenja ili kroz nelagodno postepeno uvlačenje pod kožu. Animatori svakako nisu iznimka. Animacija zbog svoga likovnog jezika u sebi nosi odmak od stvarnosti, zbog čega je animirano nasilje gledatelju prihvatljivije. No najbolji autori likovni i filmski jezik te svoju neograničenu imaginaciju vješto koriste za postizanje još dubljeg i trajnijeg pečata jeze i ugroze. Jedno od prvih pitanja koje se pojavilo kad sam počeo tražiti filmove za program, bilo je gdje definirati granice horora. Što bi to bio horor u animaciji? Kod ove tematike, čini se da bi cijeli festival mogao od ruba do ruba biti posvećen samo njoj.“

28. Svjetski festival animiranog filma - Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 350 filmova iz preko 76 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice Profesora Baltazara, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.