Bruxelles ide u kulturni rat s Londonom: Europski komesari misle da se u EU gleda previše britanskih serija i filmova

Europska unija priprema se djelovati po pitanju "nerazmjerne" količine britanskih televizijskih serija i filmova koji se prikazuju na europskom tržištu otkako je ta zemlja istupila iz Unije, što će biti udarac za britansku industriju zabave i njezinu "meku moć" u inozemstvu.

Velika Britanija je najveći europski proizvođač filmova i televizijskog sadržaja, no njezina je moć u tom segmentu u jednom internom dokumentu Europske unije koji je vidio The Guardian opisana kao prijetnja "kulturnoj raznolikosti" Europe.

Popis tema koje generiraju napetost na relaciji London-Bruxelles otkako su Britanci napustili Uniju tako je postao bogatiji za još jednu.

EU i Britanija već su se sukobljavali oko prodaje britanskih kobasica u Sjevernoj Irskoj i dozvola za ribarenje u vodama oko otoka Jersey, najvećeg u skupini Kanalskih otoka. Spor oko dozvola za ribarenje koje je samoupravni britanski krunski posjed Jersey izdao francuskim ribarima rezultirao je slanjem dva naoružana patrolna broda Kraljevske mornarice u vode oko otoka kako bi se onemogućila najavljena blokada istog u režiji nezadovoljnih Francuza.

Kako piše The Guardian, Bruxellesu smeta što se britanski filmovi i serije tretiraju kao "europski uratci".

Prema direktivama Unije koje zahvaćaju audiovizualni sektor, većina programskih minuta na zemaljskim televizijama mora se popuniti europskim sadržajem, a on na streaming platformama poput Netflixa mora činiti najmanje 30 posto ponude. Francuska je tu otišla korak dalje te je zakonom propisala da streaming platforme na njezinom teritoriju moraju nuditi najmanje 60 posto europskog sadržaja. Također, Francuska zahtijeva da streaming platforme 15 posto prihoda koji stvore na njezinom tlu potroše na produkciju europskih audiovizualnih i filmskih djela.

Prema sadržaju dokumenta o kojem su 8. lipnja raspravljali diplomati, vjeruje se da je uključivanje britanskog sadržaja u te kvote dovelo do toga da se na europskim televizijama emitira "nerazmjerna" količina britanskog sadržaja.

- Velika dostupnost britanskog sadržaja na platformama za video na zahtjev te privilegije koji isti uživa jer se tretira kao europski može rezultirati nerazmjerno velikom prisutnošću britanskog sadržaja u europskoj kvoti te smanjiti raznolikost europskog sadržaja na istima, što šteti malim zemljama koje govore slabije zastupljenim jezicima - stoji u spomenutom dokumentu. Navodi se i da bi taj nerazmjer mogao utjecati u promociju europskih uradaka i kulturne raznolikosti.

Europska komisija dobila je zadatak izraditi studiju o utjecaju britanskog audiovizualnog sadržaja na kulturnu raznolikost u EU. Diplomatski izvori su za The Guardian rekli da je to prvi korak na putu do smanjivanja "privilegija" koje uživa britanski sadržaj.

Djelatnici audiovizualne industrije kažu da će tretiranje britanskog sadržaja kao neeuropskog dovesti do smanjenja tržišnog udjela istoga. Takva klasifikacija najviše bi mogla naštetiti dramskim serijama poput "Krune" jer iste pomoću pretprodaje međunarodnih prikazivačkih prava zatvaraju budžete.

- Gubitak pristupa tim novcima ozbiljno bi naštetio britanskim producentima, prikazivačima i kreativcima - rekao je Adam Minns, izvršni direktor Udruženja komercijalnih prikazivača.

Britanska je televizijska industrija od prodaje međunarodnih prikazivačkih prava europskim televizijskim kanalima i platformama za video na zahtjev u sezoni 2019./20. zaradila 490 milijuna funti, što europsko tržište čini drugim najunosnijim za Britance. Prvo je, dakako, tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Prema podacima Europskog audiovizualnog opservatorija, britanski sadržaj čini pola europskog sadržaja na europskim platformama za video na zahtjev i britanski se sadržaj najaktivnije promovira na tim platformama.

The Guardian piše da bi ova inicijativa mogla napredovati kada Francuska 1. siječnja 2022. preuzme predsjedanje Vijećem EU te da će je podržati Španjolska, Grčka, Italija i Austrija.

Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama za tri godine ide na reviziju, a izvori su za The Guardian rekli da bi spomenute promjene tada mogle stupiti na snagu.